Institut Igalo smanjio kratkoročne obaveze za 16,7 miliona eura
Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ značajno je popravio svoju finansijsku poziciju, smanjivši kratkoročne obaveze i ostvarivši dobit od 1,13 miliona eura.

Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ značajno je popravio finansijsku poziciju u prvoj polovini ove godine, nakon višegodišnjeg perioda obilježenog nagomilanim dugovima i problemima sa likvidnošću. Prvo polugodište završeno je sa dobiti od 1,13 miliona eura, dok su njegove ukupne obaveze, prema podacima iz bilansa stanja, smanjene za oko 17,1 milion eura.
Posebno je popravljena kratkoročna likvidnost kompanije, čije su kratkoročne obaveze pale gotovo 80 odsto. Prema polugodišnjem finansijskom izvještaju dostavljenom Montenegroberzi, ukupne obaveze i rezervisanja Instituta na kraju juna iznosili su približno 13,9 miliona eura, naspram oko 31 miliona eura na kraju prošle godine. To znači da su smanjeni za približno 17,1 milion eura, odnosno oko 55 odsto.
Najveći napredak ostvaren je kod kratkoročnih obaveza, koje su sa 21,36 miliona eura na kraju 2025. smanjene na 4,67 miliona eura. Pad od 16,69 miliona eura predstavlja smanjenje od 78,2 odsto i pokazuje da je Institut tokom prvih šest mjeseci znatno rasteretio bilans. Obaveze prema dobavljačima smanjene su sa nešto više od tri miliona na 718,5 hiljada eura, dok su ostale obaveze iz poslovanja i druge kratkoročne obaveze pale sa 13,31 miliona na 3,73 miliona eura.
U bilansu za kraj prošle godine bila je evidentirana i obaveza od pet miliona eura po osnovu kredita i zajmova od lica koja nijesu kreditne institucije, dok te obaveze na kraju juna više nema.
Finansijsko rasterećenje Instituta prati i snažno povećanje kapitala. Osnovni kapital kompanije porastao je sa 59,24 miliona na 80,68 miliona eura, odnosno za 21,44 miliona. Ukupan kapital dostigao je 115,77 miliona eura, što je 22,56 miliona više nego na kraju prošle godine, kada je iznosio 93,21 milion eura. Udio kapitala u ukupnoj pasivi time je znatno povećan.
Promjene u bilansu odražavaju sprovođenje dokapitalizacije i Plana restrukturiranja Instituta. U ranijoj informaciji Vlade navedeno je da je Planom restrukturiranja bilo predviđeno izmirivanje dospjelih obaveza u iznosu od 21,44 miliona eura. Istovremeno je ojačana likvidna pozicija kompanije. Institut je na kraju juna na računima i u blagajni imao 14,60 miliona eura, više nego dvostruko u odnosu na 7,11 miliona sa kraja 2025. godine.
Kratkoročna potraživanja smanjena su sa 3,69 miliona na 1,88 miliona eura, pri čemu su potraživanja od kupaca pala sa 3,34 miliona na 1,40 miliona eura. Institut je u prvih šest mjeseci ostvario 6,19 miliona eura prihoda od prodaje, što je 9,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine, kada su iznosili 5,68 miliona. Kompanija je prvo polugodište završila sa neto dobiti od 1,13 miliona eura.
Dobit je bila manja od 4,30 miliona eura ostvarenih u uporednom periodu. Na pad dobiti najveći uticaj, prema poređenju stavki bilansa uspjeha, imali su znatno niži ostali poslovni prihodi. Ostali prihodi iz poslovanja smanjeni su sa 3,87 miliona na 542 hiljade eura. Zbog toga je i poslovni rezultat pao sa 4,51 miliona na 1,50 miliona eura, uprkos rastu prihoda od prodaje.
Troškovi poslovanja povećani su sa dva miliona na 2,14 miliona eura, dok su troškovi zarada, naknada i ostali lični rashodi porasli sa 2,97 miliona na 3,08 miliona eura. Finansijski rashodi iznosili su 375,2 hiljade eura, naspram 211,4 hiljade u istom periodu prošle godine.
Izvještaj o novčanim tokovima pokazuje da proces finansijske stabilizacije još nije završen. Neto odliv gotovine iz poslovnih aktivnosti iznosio je 8,39 miliona eura. Na takav rezultat uticale su isplate za zarade i ostale lične rashode od 8,68 miliona eura, plaćanja dobavljačima od 4,07 miliona, izdvajanja za ostale javne prihode od 2,22 miliona i plaćene kamate od 1,43 miliona eura.
Ipak, snažno smanjenje dospjelih obaveza, povećanje kapitala i rast novca na računima pokazuju da je bilans Instituta na kraju juna bio znatno stabilniji nego šest mjeseci ranije. Za kompaniju koja je prethodnih godina bila suočena sa ozbiljnim finansijskim teškoćama, to predstavlja važan korak u procesu oporavka, iako će njegova održivost zavisiti od sposobnosti Instituta da popravi novčani tok iz osnovne djelatnosti.
Komentari
Cetinje sjutra bez struje zbog radova na mreži
Dio Cetinja će sjutra ostati bez struje zbog planiranih radova na mreži, saopšteno je iz CEDIS-a.

Povezani članci
Popularno u Ekonomija
- Penzije u Crnoj Gori rastu samo 5,3 eura: minimum i prosjek
- Bivšim radnicima drvne i šumarske industrije 12.000 eura u pet rata
- Poslanici završili raspravu o isplatama bivšim radnicima drvoprerade
- Rang-lista gotova, čeka se odluka Vukovića: Završena procedura u vezi sa izborom direktora Uprave carina
- Svečano otvaranje novog Beko centra u Podgorici 13. marta u 10:00
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





