Da li će cijena zlata nastaviti rast: Svako predviđanje nosi rizik

Posljednjih godina cijena zlata neprestano raste. Uz jednu kratkotrajnu pauzu na tržištu, cijena već godinama ide samo u jednom smjeru – naviše. Od 2020. porasla je sa 1.585 dolara po unci na više od 4.500 dolara po unci. Ekonomisti Dojče banke navode da centralne banke širom svijeta sve više kupuju zlato, a u studiji objavljenoj 27. aprila ističu da Kina, Rusija, Indija i Turska, kao i centralne banke zemalja u razvoju, povećavaju svoje zlatne rezerve. Zbog toga bi zlato do 2031. moglo da dostigne čak 8.000 američkih dolara po unci, čime bi mu se sadašnja vrijednost praktično udvostručila.

Frank Šalenberger iz Landesbank Baden-Virtemberg (LBBW) kao razloge za trenutni rast tržišta zlata navodi očekivanja smanjenja kamatnih stopa, slabljenje američkog dolara, snažnu kupovinu zlata od strane centralnih banaka, kao i veliku tražnju za zlatnicima i polugama. Takođe, ističe da su kriptovalute postale relativno novi učesnik na tržištu, doprinoseći diverzifikaciji imovine i potražnji za zlatom. Mihael Sju, analitičar za plemenite metale pri Dojče bank riserč, naglašava da su stabilni, neelastični kupci, poput centralnih banaka, potisnuli elastične kupce, odnosno privatne osobe.

Tomas Kulp iz DZ BANK-a ističe da je glavni pokretač rasta cijene zlata bilo gomilanje geopolitičkih neizvjesnosti. Uloga zlata kao sigurnog utočišta i njegov status garantovane nezavisnosti bili su ključni faktori tražnje. Iako se zlato smatra pouzdanim načinom očuvanja vrijednosti, Šalenberger smatra da velika ulaganja u zlato nisu dobra ideja, ali naglašava da ulaganje pet ili deset odsto portfelja u zlato može smanjiti kolebanje ukupne vrijednosti portfelja. S druge strane, Kulp ne dovodi u pitanje smisao posjedovanja zlata, smatrajući ga sigurnim utočištem tokom kriza.

Svako predviđanje nosi određeni rizik, a stručnjaci se ne slažu oko budućnosti. Šalenberger ističe da trenutni pokretači nisu dovoljni za udvostručenje cijene zlata u narednih pet godina. S druge strane, Sju očekuje dalje povećanje zlatnih rezervi centralnih banaka, povezano s povratkom na donju granicu nekadašnjeg raspona od 40 odsto zlata u rezervama centralnih banaka. Ako se devizne rezerve zemalja u razvoju smanje, to bi moglo odgovarati nominalnoj cijeni zlata od 8.000 dolara po unci. Kulp, ipak, očekuje da će cijena zlata u narednih dvanaest mjeseci dostići nivo od 5.000 dolara, naglašavajući da su temeljni pokretači tražnje i dalje prisutni.