Veća kontrola prihoda influensera u Crnoj Gori

Ministarstvo finansija trenutno ne priprema posebne zakone za oporezivanje rada influensera jer njihovi prihodi već podliježu Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica. Za influensere neće biti kazni mimo postojećih poreskih propisa, dok do sada nije bilo posebnih analiza obuhvata ovog sektora niti popisa njihovog broja. To je “Vijestima” zvanično rečeno iz resora finansija kojim upravlja Novica Vuković.

Influenseri i oni koji novac zarađuju putem društvenih mreža, to rade kroz plaćenu saradnju, ambasadorske ugovore, monetizaciju od oglasa, dijeljenje linkova za popuste, poklone ili prodaju. I u ovom sektoru postoji siva ekonomija, odnosno oni koji primanja ne prijavljuju ili oglašavaju strane nelegalne sajtove za priređivanje igara na sreću.

Iz Ministarstva su naglasili da im je cilj formiranje povoljnog poreskog normativnog okvira za rad, sa fokusom na uređenje poslovnog ambijenta i smanjenje neformalne ekonomije. “Ministarstvo finansija trenutno ne priprema posebno zakonsko rješenje koje bi se odnosilo isključivo na oporezivanje influensera, imajući u vidu da su prihodi koje fizička lica ostvaruju od influenserske djelatnosti već obuhvaćeni važećim Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica, u zavisnosti od pravne forme u kojoj se djelatnost obavlja (samostalna djelatnost, ugovor o djelu, prihodi ostvareni preko interneta). Posebne analize obuhvata ovog sektora, kao ni popis broja influensera u Crnoj Gori, nijesu rađeni u Ministarstvu finansija, niti se planira posebna kaznena politika za ovu kategoriju obveznika van postojećeg sistema sankcija predviđenog poreskim propisima”, kazali su iz Ministarstva.

“Vijesti” su komentar o plaćanju poreza zatražile i od najpoznatijeg domaćeg influensera Jovana Radulovića “Jodžira”, koji je redakciji kratko kazao da radi u Srbiji, da posjeduje marketinšku firmu pa poreze i doprinose za poslovanje - uplaćuje toj državi. On je tokom 2023. godine bio i jedan od kandidata za predsjednika Crne Gore. "Vijesti" su kontaktirale i sa influenserom Nikolom Mijomanovićem "Lobanjicom", koji je kazao da nema problema pri plaćanju poreza i da je proces prelak. "Samo treba otvoriti firmu, to sam učinio prije tri ili četiri godine 'Lobanjica DOO'. Plati se knjigovođa da vodi i savjetuje. Napravi se ugovor sa partnerom sa kojim radite ili sponzorom, kao npr 'CarVertical' jer svakako bilo koji strani partner, ne želi da radi ako nemate firmu, izdaje se invoice/račun, novac ide na račun...", naveo je Mijomanović.

Iz resora finansija su naveli da su influenseri dužni da prijave izvor prihoda i podnesu prijavu i po Zakonu o poreskoj administraciji, te da Poreska uprava ima instrumente za kontrolu, odnosno uvid u dokumentaciju, poreski nadzor, saradnju sa organima... Istakli su da je izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji i usvajanjem člana 14g, iz decembra prošle godine, uvedeno izvještavanje o korisnicima digitalnih platformi radi razmjene informacija koje je slično evropskim modelima.

Po toj mjeri, izvještajni operater platforme dužan je da prikuplja i Poreskoj upravi dostavlja podatke o onima koji prodaju proizvode, pružaju usluge, iznajmljuju nepokretnosti, parking mjesta ili prevozna sredstva, uključujući plaćene naknade, aktivnosti i podatke...

Rok za dostavu ovih podataka Poreskoj upravi je 31. januar godine koja slijedi godinu na koju se podaci odnose, a za neizvršavanje obaveze predviđene su prekršajne kazne. Obaveza se odnosi i na operatere platformi koji nijesu rezidenti Crne Gore niti imaju stalnu poslovnu jedinicu ovdje, ako omogućavaju korisnicima relevantne aktivnosti vezane za Crnu Goru, što znači da obuhvata i strane platforme preko kojih posluju influenseri. Stupanjem na snagu člana 14g, uspostavljen je pravni osnov za prikupljanje podataka o korisnicima digitalnih platformi, uključujući influensere, čija će puna operativna primjena uslijediti nakon donošenja podzakonskog akta Ministarstva finansija (rok: godinu dana od stupanja zakona na snagu). Očekuje se da će ovaj mehanizam, zajedno sa razmjenom podataka sa bankama, doprinijeti boljoj naplati prihoda koji se već sada smatraju oporezivim”, kazali su iz Ministarstva i dodali da je u toku tehničko uspostavljanje ovog mehanizma.

Naglasili su da u Evropskoj uniji (EU) ne postoji zaseban porez koji se odnosi na influensere, te da njihovi prihodi prolaze opšta pravila poreza na dobit svake države članice, po djelatnosti posla. Pojasnili su da je EU uvela obavezu izvještavanja digitalnih platformi o prihodima njihovih korisnika, odnosno direktivu “DAC7” koja je na snazi od 1. januara 2023. godine. Iz Ministarstva finansija su dodali da tako operatori platformi prikupljaju i jednom godišnje, do 31. januara za prethodnu godinu, obavještavaju poreske uprave o identitetu, prihodima prodavaca, te da su tom mjerom obuhvaćeni i influenseri i prihodi kroz sponzorisani sadržaj, prodaju ili druge aktivnosti.

“Ovo nije novi porez, već mehanizam transparentnosti koji omogućava poreskim upravama država članica da efikasnije primjenjuju postojeće poreske propise. Važno je napomenuti da Crna Gora nije mogla primjenjivati “DAC7” mehanizam od 2023. godine, kada je on stupio na snagu u EU, nije imala usvojeno ekvivalentno zakonsko rješenje. Tek usvajanjem člana 14g Zakona o poreskoj administraciji, krajem 2025. godine, Crna Gora je uspostavila pravni osnov za prikupljanje i razmjenu ovakvih podataka, u skladu sa standardima koje zemlja preuzima u procesu pristupanja EU (Poglavlje 16)”, naglasili su iz ovog resora.

Istakli su i da komšijska Hrvatska influensere ne izdvaja kao posebnu kategoriju, ali primanja influensera smatraju kao prihod od samostalne djelatnosti (obrt) ili kao “drugi dohodak”, zavisno od načina obavljanja posla. Pojasnili su da agencija ili brend koji plaća naknadu, mora po svakoj isplati da obračuna i uplati porez na dohodak i pripadajuće doprinose, dok influenseri koji samostalno rade - podnose godišnju poresku prijavu. Tvrde i da je Poreska uprava Srbije, nakon poređenja deviznih priliva iz inostranstva sa podnijetim poreskim prijavama, identifikovala one, među kojima i jutjubere i influensere, koji nisu prijavljivali i plaćali porez na ostvarene prihode. Navode da su objavljivali i javne pozive za samoprijavljivanje prihoda prije pokretanja kontrole, jer je nepostupanje nosilo prekršajnu i krivičnu odgovornost za poresku utaju.

Iz Ministarstva finansija su naglasili da je taj model blizak onom koji razvija Poreska uprava Crne Gore kroz mehanizam razmjene podataka sa bankama.