Investicije u Crnoj Gori

Izvršna direktorica Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori Arijana Nikolić-Vučinić je ukazala na uočljiv nedostatak produktivnih investicija koje stvaraju dugoročnu vrijednost za ekonomiju, jer otvaraju radna mjesta i donose nova znanja i prakse. Iako je tokom posljednjih deset godina, od 2015. do 2025. godine, zabilježen značajan priliv stranih direktnih investicija (SDI), posljednjih pet godina se uglavnom svodi na ulaganje u nekretnine, što daje samo kratkoročni efekat.

Na jučerašnjoj konferenciji za novinare, Nikolić-Vučinić je predstavila publikaciju o trendovima kretanja SDI u Crnoj Gori od 2015. do 2025. godine. Na početku perioda za koji je rađen izvještaj 2015. godine, ove investicije su činile skoro polovinu ukupnih SDI, dok je danas njihov udio svega 13 odsto. S druge strane, od 18 odsto koliki je bio udio investicija u nekretnine, došlo se do skoro polovine SDI.

Promjene u obimu i strukturi SDI, objašnjava Nikolić-Vučinić, rezultat su globalnih dešavanja, pandemije, rata u Ukrajini i energetske krize, koje su uticale na to da se investitori orijentišu na sigurnija ulaganja, odnosno nekretnine. Povećana neizvjesnost dodatno je uticala na oprez investitora i pad produktivnih ulaganja, dok su pojedini sporovi s investitorima, potencijalne arbitraže i obustava projekata u fazi realizacije dodatno uticali na percepciju investicionog ambijenta.

Ukazala je da je neophodno raditi na promjeni strukture SDI, kao i na daljoj Diverzifikaciji privrede, dodajući da je stabilno i predvidljivo okruženje i digitalizovana javna uprava preduslov za privlačenje SDI. Potrebno je okrenuti se ka sektorima veće dodate vrijednosti, poput IT i tehnološki naprednih industrija, koje generišu visokoproduktivne proizvode i usluge.

Ekonomski analitičar i autor publikacije o kretanjima SDI protekle decenije mr Mirza Mulešković je kazao da je analiza rađena na osnovu podataka Centralne banke Crne Gore i Monstata, te baze podataka Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske komisije. Podaci govore da su Srbija i Hrvatska tokom 2024. godine imale vodeće pozicije prema ukupnom prilivu SDI, dok su Crna Gora i Kosovo ostali na nižim apsolutnim nivoima usljed veličine ekonomija.

Trendovi za 2025. godinu pokazuju negativna kretanja u većini zemalja regiona, a izuzeci su Crna Gora, Kosovo i Albanija, koje pokazuju otpornost, prije svega zahvaljujući prilivu investicija u nekretnine. Mulešković ukazuje da su sektori sa najvećim potencijalom informacione tehnologije, energetika i obnovljivi izvori energije. Takođe, navodi da je prema porijeklu kapitala najviše investicija bilo iz Srbije i Turske posljednjih godina.

Dodaje da investicije iz Rusije i dalje imaju značajno učešće, iako je evidentan njihov pad nakon uvođenja međunarodnih sankcija kojima se pridružila i Crna Gora. Kada je riječ o državama Evropske unije, najveći priliv dolazi iz Njemačke. Međutim, nakon rasta u 2024. godini, ulaganja iz Njemačke bilježe pad, dok se istovremeno bilježi rast investicija iz Sjedinjenih Američkih Država.

Autorka uvodnika prof. dr Gordana Đurović je kazala da će ulazak u EU biti od značaja za privlačenje stranih investitora, ali naglasila da to ne znači njihov nagli rast nakon članstva. Kako je navela, trendovi SDI pokazuju da one nijesu uvijek odraz pozitivnih strukturnih promjena u ekonomiji. Istakla je da se realni sektor, posebno industrija i proizvodnja, smanjuju, dok rast energetskog sektora i građevinarstva još nije dovoljan da nadoknadi taj pad.

Teorija SDI ukazuje na tri ključna faktora: konkurentnost investitora, atraktivnost lokacije i transfer tehnologije. U Crnoj Gori je do sada dominantan bio upravo faktor lokacije, što se ogleda u velikom udjelu ulaganja u nekretnine. Đurović je dodala da je uz pad investicija u realni sektor, trećina i dalje dolazi kroz interkompanijske zajmove.

Na pitanje Pobjede da li je država tokom protekle decenije radila dovoljno na privlačenju SDI ili se samo orijentisala na faktor lokacije i eksterne uticaje koji su usmjeravali promjenu strukture SDI, Đurović navodi da je svakako država trebalo više da radi na tome. Atraktivnost Crne Gore kao destinacije za ulaganja je bila mnogo jači ponder nego ono što mi dodatno nudili, a to su pripremljeni i dobri projekti u oblasti realnog sektora i spremnost da apsorbujemo veći tok investicija po tom osnovu.

Ocijenila je da je naš zakonodavni okvir temeljen na otvorenosti, euroizolovanoj maloj ekonomiji koja pokušava da garantuje stabilnost investitorima. Svaki investitor očekuje određene podsticaje, mislim da su ih i dobijali, a za nadati se da će to biti dovoljno da kao NATO i EU članica dalje unapređujemo tokove. Međutim, ukupan broj podsticajnih mjera u oblasti realnog sektora u ovom periodu nije bio dovoljan, jer iako je program za konkurentnost Ministarstva ekonomskog razvoja uvijek bio mnogo ambiciozniji nego što je na kraju bio određen u budžetu. A bez podsticajnih mjera teško je pokrenuti mala preduzeća.