Prvaci na tržištu kapitala: Gdje se danas ulaže – od depozita do rizičnih ulaganja

Panel diskusija na Forumu održivih finansija „Prvaci na terenu, lideri na tržištu – Playbook za finansijski uspjeh“ okupila je bankare koji svakodnevno upravljaju stotinama miliona eura – sopstvenog i povjerenog novca klijenata. Moderator Milorad Katnić, predsjednik kompanije Financial Solutions, istakao je da njihovo znanje i iskustvo mogu biti snažan alat za jačanje finansijske pismenosti i bolju alokaciju kapitala u crnogorskoj ekonomiji.

Otvarajući razgovor, Bojica Bošković, direktor Sektora za upravljanje aktivom i investiciono bankarstvo Lovćen banke, ukazao je da je u bankarskom sektoru dominantan konzervativan pristup – cilj je što manji rizik. Kao interesantan fenomen naveo je da su tržišta snažnije reagovala na krizu u Ukrajini 2022, nego na nedavne geopolitičke tenzije sa Iranom, uz napomenu da je i kretanje cijene zlata dodatno zakomplikovalo sliku.

Prema njegovim riječima, dio korekcije cijene zlata može se objasniti prethodnim snažnim rastom, ali i činjenicom da zlato više nema monopol na ulogu „sigurne luke“, jer konkurenciju dobija u kriptovalutama, prije svega bitcoinu. Aleksandar Šćekić, rukovodilac Službe investicionog bankarstva u Erste banci, nadovezao se ocjenom da se pri analizi zlata mora uzeti u obzir i tržište energenata. Istakao je da zemlje Azije, usljed poremećaja u snabdijevanju naftom, prilagođavaju investicione strategije, što može uticati i na potražnju za zlatom.

Govoreći o održivim finansijama, podsjetio je da je Erste banka pionir u registraciji stranih investicionih fondova na našem tržištu, među kojima su i zeleni fondovi i fondovi koji ulažu u zelene obveznice, čime klijentima nude mogućnost plasmana viška sredstava u imovinu sa izraženom održivom komponentom. Na pitanje da li investicioni proizvodi mogu biti konkurencija klasičnim depozitima, Miljan Mijatović, direktor Direkcije za globalna tržišta i finansijske usluge Crnogorske komercijalne banke (CKB), podsjetio je da CKB ima najveći udio depozita u sektoru.

Naglasio je da bankama kratkoročno odgovara jeftin izvor finansiranja, ali da dugoročno žele finansijski edukovanijeg klijenta, jer takav klijent gradi zdraviji portfolio. Kroz custody usluge CKB nastoji da klijentima na jednostavan način predstavi opcije ulaganja, što je već rezultiralo vidljivim rastom investicionih portfelja u posljednje dvije do tri godine, jer su, kako je rekao, „ljudi osjetili potrebu da uposle svoj kapital, a ne da novac stoji na računima“.

O nivou spremnosti za preuzimanje rizika govorio je Gojko Maksimović, direktor Sektora finansijskih tržišta Hipotekarne banke, podsjećajući da je ta banka već godinama lider po ulaganju u hartije od vrijednosti, sa oko 40 odsto aktive plasirane u investicione papire. Istakao je da Hipotekarna banka, pored sopstvenog portfelja, upravlja i značajnim iznosom sredstava custody klijenata, te da prometi na međunarodnim tržištima dostižu više stotina miliona eura godišnje, što banku sve više pozicionira kao regionalnog igrača.

Ipak, prema njegovim riječima, finansijska edukacija u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou, a izostanak jasne državne strategije znači da je propušten dio potencijala – posebno nakon fiskalnih reformi i rasta neto zarada, gdje je tek manji dio povećanih primanja završen u investicijama, a najveći u potrošnji. Dio diskusije bio je posvećen i prvoj emisiji državnih retail obveznica za građane, koja je, uprkos intenzivnoj kampanji, rezultirala skromnim obimom ulaganja. Maksimović je ocijenio da je napravljeno nekoliko strateških grešaka – od komunikacije u kojoj su retail obveznice promovisane suprotstavljanjem banarskim kamatama na depozite, do ad hoc odluka o poreskom tretmanu kapitalne dobiti.

Prema njegovom mišljenju, ukoliko država želi da razvije kulturu investiranja, mora osmisliti dugoročnu, konzistentnu strategiju, a ne pojedinačne, kratkoročne poteze. Bošković je podsjetio da građani u Crnoj Gori već investiraju, ali dominantno u nekretnine – često sa više stanova nego što im je potrebno, od kojih dio ni ne izdaju. Zato, kaže, kod savjetovanja investitora prvo polazi od njihovih ciljeva, godina, profesije i porodične situacije, jer „nema univerzalnog portfelja“ – jer će nekom odgovarati veći udio rizičnije aktive, drugom će prioritet biti očuvanje kapitala uz skromniji prinos.

Šćekić je mladima poručio da najviše griješe kada preskaču osnovne korake edukacije i ulaze u rizične investicije vođeni „hypeom“ – od kriptovaluta do pojedinačnih akcija – bez razumijevanja biznisa iza tih instrumenata. Istakao je da formalno obrazovanje zanemaruje finansijsku pismenost, te da bi škole i bankarski sektor zajedno trebalo da ponude više sadržaja posvećenih osnovama upravljanja novcem i investiranjem. Mijatović je najavio spremnost CKB-a da, u saradnji sa akademskom zajednicom, nastavi sa panelima, radionicama i neformalnim druženjima sa studentima, kako bi im se približilo planiranje finansijske nezavisnosti, koncept pasivnog prihoda i racionalnog upravljanja viškom sredstava.

Maksimović je dodao da, u uslovima nedostatka likvidnih instrumenata na domaćem tržištu kapitala, investitori koji traže jednostavna i transparentna rješenja moraju sve češće da se okreću međunarodnim tržištima. Završno obraćanje na Forumu održivih finansija imao je Nikola Vujović, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore (PKCG). On je zahvalio svim učesnicima i partnerima koji su doprinijeli realizaciji Foruma, istakavši da kapital za održive projekte postoji, kao i spremnost finansijskog sektora da podrži kvalitetne inicijative – ali da privreda mora dodatno jačati kapacitete za pripremu i realizaciju takvih projekata.

„Ovo je tek početak novih projekata, partnerstava i ideja“, poručio je Vujović, naglasivši da su predlozi sa Foruma – posebno inicijativa za povećanje stepena finansijske pismenosti kod mladih – važan pravac djelovanja u narednom periodu, te da će Privredna komora Crne Gore biti na raspolaganju kao pouzdan partner u tim procesima.

Forum održivih finansija sadržao je i inspirativni razgovor sa Ivanom Miljkovićem, olimpijskim šampionom i autorom knjige „Prvaci na terenu, šampioni u finansijama“. Razgovor je vodio Ilija Mugoša, direktor istraživanja u Centru za finansije, koji je temu otvorio poređenjem „gospodina Milijardu“ iz knjige sa mladim sportistom opsjednutim luksuzom, pitajući – koliko se taj pogled na vrijednosti može promijeniti kroz iskustvo i znanje. Miljković je istakao da ga je sport odveo na put koji nije očekivao – iako je želio da bude arhitekta, sportski uspjesi su ga vrlo rano suočili sa odgovornošću za sopstvene finansije, posebno nakon odlaska u inostranstvo i višestrukog rasta prihoda.

Bez formalnog finansijskog obrazovanja, bio je primoran da sam nauči kako da upravlja zarađenim novcem, što je, kroz brojne razgovore sa mlađim sportistima, na kraju pretočeno u knjigu. „Savjetnici često koriste pojmove koje sportisti ne razumiju, ja sam pokušao da ih prevedem na jednostavan, životni jezik“, objasnio je Miljković, naglašavajući da se knjiga fokusira na profesionalne sportiste koji veoma mladi dobiju značajan kapital, a bez iskustva ga često povjere drugima ili troše kao da će karijera i visoki prihodi trajati vječno.

„Nisam želio da ih plašim, već da ukažem na realne situacije – od povreda do naglih promjena u karijeri – i da ih podstaknem da razmišljaju na vrijeme.“ Na pitanje da li su nekretnine najbolji izbor ulaganja, istakao je da univerzalnog recepta nema i da je ključ u edukaciji. Podsjetio je da je lično ulagao u nekretnine, berzu, kripto, zlato, restorane i startapove, nekad uspješno, nekad manje, ali da je za svaku odluku najvažnije razumjeti rizik i sopstveni profil.

Posebno je naglasio da je priča kako sportisti „nemaju vremena“ za učenje samo izgovor, jer se uvijek može naći barem sat vremena dnevno koji će se umjesto društvenih mreža posvetiti znanju. Za kraj je poručio da mlade generacije, koje sve rjeđe imaju dodir sa fizičkim novcem, moraju dodatno da rade na razumijevanju realne vrijednosti zarade i dugoročnih posljedica finansijskih odluka, jer se upravo tu prelama razlika između kratkotrajnog uspjeha i održive finansijske sigurnosti.

Organizator drugog Foruma održivih finansija je Center for Finance, u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore i Crnogorskom komercijalnom bankom, a portal Bankar bio je medijski pokrovitelj.