Inženjer geofizike upozorava: Seizmička sigurnost prepuštena dobroj volji investitora

Inženjer geofizike Branislav Glavatović sa decenijskim iskustvom u oblasti seizmologije upozorava na predložene izmjene Zakona o geološkim istraživanjima kojima se relativizuje značaj ispitivanja tla prilikom gradnje.

Projektovanje bez adekvatne seizmičke karakterizacije tla nije racionalno upravljanje rizikom, već odlaganje i zanemarivanje posljedica koje u Crnoj Gori, koja je trusno područje, mogu biti nenadoknadive, ističe Glavatović za Portal RTCG.

Nedavnim izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima praktično je ukinuta obaveza investitora da sprovode geofizička ispitivanja na lokaciji budućih građevinskih objekata. Glavatović naglašava da takva normativna intervencija može imati dugoročne i sistemske posljedice po sigurnost građenih objekata, građana i društva u cjelini.

„Ovdje nije riječ o administrativnom pitanju i tehničkom pojednostavljenju procedure, već o suštinski bitnom elementu kompleksnog i vrlo značajnog procesa seizmički sigurnog projektovanja na prostoru gdje seizmički hazard nije teorijska kategorija, nego stalna geodinamička realnost“, navodi Glavatović.

Seizmička sigurnost počinje razumijevanjem tla - podloge objekta na kojoj gradimo. Ako se taj korak zanemari, svaka naredna faza projektovanja zasniva se na pretpostavci umjesto na znanju.

Glavatović ističe da je riječ o Predlogu zakona koji je utvrdila Vlada, a u samom dokumentu je priložen i odgovarajući izvještaj u kojem se saopštava da je javna rasprava obavljena krajem prošle godine u trajanju od 20 dana, kao i da je održan jedan okrugli sto sa tom tematikom.

„Koliko znam, Vlada je krajem januara 2026. utvrdila Predlog ovog zakona, a u martu je taj Predlog evidentiran u Skupštini. Ovo upravo znači da je formalno stručna javnost bila uključena, ali ostaje otvoreno pitanje da li je njen uticaj bio produktivan ili destruktivan“, ističe Glavatović.

Seizmička sigurnost nije privatna stvar investitora i ne može biti isključivi privatni interes investitora. „Seizmička sigurnost je značajno pitanje javnog interesa koji je sadržan na prvom mjestu - u bezbjednosti građana“, naglašava Glavatović.

Novi vlasnik stana gotovo nikad nije upoznat sa činjenicom da takav objekat nije adekvatno projektovan na dejstvo zemljotresa. Nakon negativnih iskustava, spoznaja je nefunkcionalna i često gorka.

„Nažalost, još su nam svježa sjećanja o tragičnim događajima iz 1979. godine. Zato ova pitanja ne smiju ostati na nivou slobodne procjene investitora. Država ovim zakonom to mora urediti“, kategoričan je Glavatović.

Dodaje da je ključni problem novog rješenja što se u članu 11 Zakona i dalje traže “obavezna detaljna geološka istraživanja tla i stijena” za veoma širok spektar objekata, ali u tekstu više nema posebne norme koja bi obavezivala na geofizička ispitivanja tla za utvrđivanje projektnih seizmičkih parametara lokacije.

„To otvara prostor da se u praksi izvedu samo 'geološka' istraživanja u užem smislu (geotehnička), bez dijela koji je presudan za seizmički sigurno projektovanje“, objašnjava Glavatović.

Ističe da se standardi seizmičkog projektovanja moraju poštovati i u Crnoj Gori. Eurokod 1998 zajedno sa ostalim dijelovima EN90 – 97 i nacionalnim aneksima je u Crnoj Gori pripremljen još 2015. godine, a resorno ministarstvo je 2021. godine donijelo odluku o njegovoj obaveznoj primjeni za projektovanje objekata.

„Očigledno je da se taj standard ne može odgovorno primjenjivati bez pouzdanih podataka o lokalnom tlu“, naglašava Glavatović.

Aktuelnim rješenjima u Predlogu Zakona postoji opasnost da se veliki dio rizika prebaci sa države i iz sistema kontrole - na projektante, investitore, ali i najvažnije - na krajnje korisnike objekata.

„U susret 47. godišnjici od razornog zemljotresa iz 1979. godine, treba se podsjetiti da je tada – upravo u takvim objektima u Crnoj Gori poginulo 101 osoba, sa preko hiljadu povrijeđenih građana, kao i da je teško oštećeno oko 64.000 objekata“, ističe Glavatović.

„Kada je riječ o zemljotresima, svaka pretpostavka može postati skupa“, dodaje on, naglašavajući potrebu za hitnim promjenama.

„Hitno treba uraditi tri stvari: vratiti u Zakon izričitu obavezu geofizičkih ispitivanja tla za utvrđivanje projektnih seizmičkih parametara lokacije; precizno propisati minimalni obim istraživanja po vrstama objekata i pojačati kontrolu projektovanja, revizije i građenja, naročito na primorju i u zonama složenih geoloških uslova na lokacijama takvih objekata“, zaključuje Glavatović.