Anksioznost i zavisnosti u porastu u Crnoj Gori

U Crnoj Gori se povećava broj pacijenata koji traže pomoć zbog problema mentalnog zdravlja. U Centru za mentalno zdravlje u Podgorici, od njegovog osnivanja 2001. godine, otvoreno je oko 17.500 kartona pacijenata koji su se obratili dva ili više puta, dok je nekoliko hiljada građana stručnu podršku potražilo makar jednom. Tokom prethodnog mjeseca, psihijatrijskoj pomoći se javilo oko 1.100 pacijenata, psiholozima oko 200, a socijalnim radnicima oko 100, kazao je psihijatar i šef Centra, Ljubinko Kaluđerović.

Prema njegovim riječima, porast broja ljudi koji traže pomoć ukazuje na promjenu svijesti o mentalnom zdravlju, ali i na ubrzan tempo života, tehnološke promjene, društvene pritiske i rast zavisnosti koji snažno utiču na psihičko stanje građana. U Centru se liječe osobe starije od 18 godina, dok se mlađim pacijentima obično bave dječji psihijatri. Najčešći poremećaji zbog kojih se pacijenti javljaju uključuju anksioznost, depresiju, bipolarnu bolest, bolesti zavisnosti, poremećaje ličnosti, kao i demenciju i retardaciju.

Kaluđerović takođe ukazuje na značajan porast zavisnosti od kokaina među mladima, koji često ne percipiraju ovu supstancu kao drogu. 'Sa posljedicama kokainske zavisnosti naše društvo će se sve više srijetati', upozorio je. Osim toga, zavisnost od kocke je izraženija nego ranije, a pacijentima se, kada je potrebno, preporučuje psihofarmakoterapija i psihoterapija različitih modaliteta.

U Centru se svakodnevno suočavaju sa velikim brojem pacijenata, a neki se liječe godinama. Kaluđerović napominje da se recidivi zavisnosti od psihoaktivnih supstanci najčešće dešavaju tokom praznika, kada zavisnici smatraju da mogu da se opuste. 'Svijest se kod naših građana mijenja, što potvrđuju i brojke', dodao je. U tom smislu, važno je napomenuti da je Vlada 15. maja 2026. godine usvojila Program za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja za period 2025–2026, koji predstavlja strateški okvir za unapređenje sistema mentalnog zdravlja u zemlji.

Program se fokusira na prevenciju mentalnih poremećaja, unapređenje dostupnosti usluga i jačanje društvene svijesti o značaju mentalnog zdravlja, posebno među najranjivijim grupama. Ljubinko Kaluđerović naglašava da je jedan od ključnih ciljeva ovog dokumenta unapređenje mentalnog zdravlja populacije i smanjenje opterećenja mentalnim oboljenjima.

Stručnjaci ističu da promjene u načinu na koji se osoba osjeća ili djeluje mogu biti znak upozorenja na problem mentalnog zdravlja. Potencijalni znaci problema uključuju gubitak interesovanja za aktivnosti, osjećaj praznine, tjeskobu ili samoubilačke misli. Uzimajući u obzir sve navedeno, stručnjaci savjetuju da je obavezno potražiti pomoć u psihološkim savjetovalištima.