Genetska studija otkrila najstarijeg psa: star 15.800 godina

Genetska studija je identifikovala najstarijeg do sada poznatog psa, starog 15.800 godina. Pas, koji potiče od drevne populacije vukova odvojene od savremenih, bio je prva životinja koju su ljudi pripitomili, dok su druge životinje poput koza, ovaca i goveda došle kasnije.

Novo istraživanje pruža vrijedan uvid u evoluciju pasa, a pas iz Pinarbašija u Turskoj, čije su kosti pronađene u stijenskom skloništu koje su koristili drevni lovci-sakupljači, stariji je od ranije najstarijeg genetski potvrđenog psa za 5.000 godina. Ova otkrića, predstavljena u časopisu Nature, ukazuju na to da su psi bili široko rasprostranjeni i dio ljudske kulture mnogo prije nego što je poljoprivreda postala uobičajena.

Vilijam Marš, postdoktorski istraživač u Laboratoriji za drevnu genomiku pri Institutu Frensis Krik u Londonu, navodi da DNK dokazi ukazuju na prisutnost pasa na različitim lokacijama u zapadnoj Evroaziji prije 18.000 godina, te da su već tada bili genetski različiti od vukova. "Pretpostavljamo da su se populacije pasa i vukova razdvojile mnogo ranije, vjerovatno prije 24.000 godina", rekao je Marš.

Genetičar Anders Bergstrom sa Univerziteta Istočna Anglija takođe naglašava važnost pasa u ljudskoj kulturi. "Psi su bili uz nas dok su ljudi prolazili kroz velike promjene načina života i dok su nastajala složena društva. Njihova osnovna uloga često je jednostavno - druženje", rekao je Bergstrom.

Bergstromov tim je sprovedena opsežna potraga za ranim psima Evrope, koristeći novu metodu za genetsko razlikovanje vukova i pasa među 216 drevnih ostataka. Istraživači su identifikovali 46 pasa i 95 vukova. Najstariji pas koji je tim identifikovao datira od prije 14.200 godina i pronađen je u Švajcarskoj. Ova otkrića pokazuju da su rani psi imali zajedničko porijeklo sa psima iz Azije i ostatka svijeta.

Pas iz Pinarbašija, koji su sahranjivani uz ljude, pokazuje koliko su psi bili cijenjeni među lovcima-sakupljačima. Postojali su i dokazi da su ljudi u Pinarbašiju hranili svoje pse ribom. Istraživači su takođe utvrdili da su psi iz Pinarbašija i Gofove pećine bliže povezani sa precima današnjih evropskih i bliskoistočnih rasa. Pored druženja, drevni psi su možda pomagali ljudima u lovu ili služili kao psi čuvari, smatraju istraživači.

Usprkos brojnim otkrićima, pitanja o tome kada, gdje i zašto su ljudi pripitomili pse ostaju bez konačnih odgovora. "Mislimo da se to vjerovatno dogodilo negdje u Aziji, ali preciznije mjesto tek treba utvrditi", zaključio je Bergstrom.