Manipulativni digitalni dizajn i njegov uticaj na odluke korisnika

Manipulativni digitalni dizajn utiče na odluke korisnika upravo zato što djeluje suptilno i oslanja se na automatske procese odlučivanja. Čest primjer javlja se prilikom onlajn kupovine. Korisnik vidi poruke poput „ostala su još samo dva proizvoda“ ili „ovu ponudu trenutno gleda 15 ljudi“. Takve informacije stvaraju osjećaj hitnosti i straha od propuštanja, zbog čega osoba donosi bržu odluku bez temeljnog promišljanja. Posljedica je često odabir proizvoda koji možda nije optimalan.

Iako vjerujemo da slobodno biramo, digitalni svijet je dizajniran da upravlja našom pažnjom i odlukama – a upravo ono što prvo vidimo najčešće postaje ono što biramo, ocijenila je za Pobjedu profesorica Univerziteta Aarhus u Danskoj dr Sonja Perković.

Dobitnica Tietgenove nagrade i zlatne medalje za mlade istraživače u društvenim humanističkim naukama dr Perković je upozorila da na internetu rijetko biramo sami, digitalni dizajn oblikuje našu pažnju i odluke. U intervjuu je istakla da manipulativni digitalni dizajn utječe na odluke korisnika jer se oslanja na automatske procese odlučivanja.

„Drugi primjer je beskonačno skrolanje na društvenim mrežama ili portalima. Sadržaj se neprekidno učitava bez jasnog kraja, što uklanja prirodne točke za zaustavljanje i promišljanje. Korisnik tako ostaje duže nego što je planirao“, navela je Perković.

Ona se bavi istraživanjem donošenja odluka, fokusirajući se na način na koji prikazivanje informacija utiče na izbore. „Moj rad je primarno znanstvenog tipa i uključuje provođenje eksperimenata, analizu podataka te razvoj teorijskih modela“, dodala je.

Osim naučnih istraživanja, njen rad ima praktičnu dimenziju, sa potencijalom primjene u javnom zdravlju, zaštiti potrošača i održivosti. „To može značiti, primjerice, kako prikazati nutritivne informacije na proizvodima da ih ljudi lakše razumiju“, istakla je.

Perković je ukazala na trikove koje koriste online trgovine i aplikacije, kao što su isticanje putem vizualne upadljivosti i korišćenje skočnih prozora. „Takvi elementi automatski privlače pogled i povećavaju vjerojatnost da će korisnik baš te opcije razmotriti“, objasnila je.

U kontekstu regulacije, dr Perković je naglasila da je teško prepoznati i regulisati digitalne manipulacije zbog velike fleksibilnosti digitalnih sistema. „Mogu vrlo brzo testirati i prilagođavati dizajn, poruke i raspored informacija“, kazala je.

„Digital Fairness Act već je u poodmakloj fazi razvoja i korisnici bi mogli primijetiti manje manipulativnih obrazaca u sučeljima, kao što su lažne poruke o hitnosti“, dodala je na kraju.