Strateško komuniciranje ključno za reputaciju država, upozorava Koletić

U vremenu brzih tehnoloških promjena i digitalne dominacije, strateško komuniciranje postaje jedan od ključnih faktora reputacije država, kompanija i institucija. Ipak, mnoge organizacije nemaju ni osnovne strategije za upravljanje krizama, upozorava stručnjak za odnose sa javnošću i strateški menadžment Danijel Koletić.

Koletić ističe da se strategije često izrađuju formalno, bez stvarne primjene i bez uključivanja svih aktera. U razgovoru za Pobjedu, on govori o razlici između taktičke i strateške komunikacije na Zapadnom Balkanu, greškama političkih elita, uticaju društvenih mreža i dezinformacija. Upozorava da loša komunikacija može urušiti i dobre politike ili projekte, dok se reputacija države ne kupuje, već dugoročno gradi.

POBJEDA: Koliko je strateško komuniciranje danas presudno za reputaciju država, kompanija i institucija?

KOLETIĆ: Strateško komuniciranje zahtijeva stalno prilagođavanje. Mnoge organizacije nemaju ni osnovne dokumente za upravljanje krizama, iako se mnoge krizne situacije mogu unaprijed predvidjeti. Postojeći strateški dokumenti, posebno u javnoj upravi, često ne revidiraju redovno, pa ostaju neprimjenjivi u praksi.

POBJEDA: Da li je region Zapadnog Balkana još na nivou taktičke komunikacije?

KOLETIĆ: Države članice Evropske unije obično se drže načela strateške komunikacije, dok države koje nijesu članice češće koriste taktičku komunikaciju, ponekad i manipulativne pristupe. Svaka provedba strategije zahtijeva vrijeme i stručnjake koji bi trebali biti prisutni pri definisanju strategija.

POBJEDA: Gdje političke elite najčešće griješe u javnoj komunikaciji?

KOLETIĆ: Politička komunikacija zavisi od političara i njihove sposobnosti da djeluju u interesu države. Važno je razdvojiti političare od stručne službe, jer političari često nameću komunikacijske poruke koje možda nisu u interesu države.

POBJEDA: Može li loša komunikacija urušiti dobru politiku ili projekat?

KOLETIĆ: Iza loše komunikacije često se kriju neznanje ili interesna manipulacija. Komunikacijske poruke mogu uništiti generacije i čak državu, posebno u malim državama. Privatne kompanije moraju pažljivo birati svaku komunikacijsku poruku jer ona može uticati na vrijednost brenda.

POBJEDA: Kako ocjenjujete uticaj društvenih mreža na komunikaciju?

KOLETIĆ: Društvene mreže imaju značajan uticaj na kreiranje imidža i politika. Kreativnost i kvalitetan sadržaj postaju ključni za uspjeh komunikacije.

POBJEDA: Kako se boriti protiv dezinformacija bez ugrožavanja slobode medija?

KOLETIĆ: Medijska pismenost mladih je ključna u borbi protiv dezinformacija. Vještačka inteligencija može biti korisna, ali je važno definirati njene granice i pravne okvire.

POBJEDA: Kako lider treba komunicirati u vremenu krize?

KOLETIĆ: Svaki lider danas je brend. Očekuje se da se okruži ljudima koji znaju i da prihvati različitosti.

POBJEDA: Hoće li vještačka inteligencija transformisati strateško komuniciranje?

KOLETIĆ: Vještačka inteligencija može značajno uticati na komunikacijske strategije, ali neće moći potpuno razumjeti ljudske emocije i odnose koji su ključni u kriznim komunikacijama.