Jedna čaša mlijeka dnevno smanjuje rizik od moždanog udara

Jedna čaša mlijeka dnevno (oko 180 grama) povezana je sa manjim rizikom od moždanog udara kod odraslih između 30 i 79 godina. Nova studija pokazuje da bi ta navika mogla da smanji rizik i do 10 procenata, dok se na nivou cijele populacije očekuje prosječno smanjenje od oko 7 procenata tokom jedne decenije.

Studija nije pratila ljude koji su počeli da piju više mlijeka – umjesto toga, istraživači su napravili desetogodišnji model zasnovan na postojećim podacima o zdravlju stanovništva. Upoređivali su trenutni nivo unosa mliječnih proizvoda sa scenarijom u kojem bi većina ljudi svakodnevno unosila oko 180 grama mlijeka (količina koja odgovara preporučenom dnevnom unosu).

Ako bi se zadržale trenutne navike, procjenjuje se da bi u narednih 10 godina moglo doći do oko 1,76 miliona moždanih udara, uz više od 267.000 smrtnim slučajevima. Sa druge strane, povećanje konzumacije mlijeka moglo bi da spriječi više od 123.000 slučajeva moždanog udara i oko 18.700 smrtnim ishodima u istom periodu, kažu istraživači iz Japana.

Objašnjenje leži u sastavu mlijeka. Ono sadrži kombinaciju važnih minerala – pre svega kalcijum, kalijum i magnezijum – koji imaju direktan uticaj na krvni pritisak. Ovi minerali pomažu opuštanju krvnih sudova i poboljšavaju cirkulaciju, što je jedan od ključnih faktora u smanjenju rizika od moždanog udara.

Istraživači naglašavaju da je mlijeko hrana bogata hranljivim materijama, jer u relativno maloj količini obezbjeđuje veliki broj važnih mikronutrijenata. U mnogim zemljama predstavlja i glavni izvor kalcijuma u ishrani, a upravo je dovoljan unos kalcijuma povezan sa manjim rizikom od hipertenzije i moždanog udara.

Pored toga, mlijeko je važan izvor kvalitetnih proteina koji sadrže svih devet esencijalnih aminokiselina. To ga čini korisnim za održavanje mišićne mase, oporavak nakon fizičke aktivnosti, ali i za duži osećaj sitosti. Mlijeko sadrži i vitamin B12, koji podržava rad nervnog sistema i stvaranje crvenih krvnih zrnaca, dok jod igra ključnu ulogu u funkcionisanju štitne žlijezde i regulaciji metabolizma. Upravo kombinacija ovih nutrijenata doprinosi ukupnom zdravlju organizma.

Ipak, važno je napomenuti da studija nije pravila razliku između različitih vrsta mlijeka. Prethodna istraživanja su pokazala da mlijeko sa manjim sadržajem masti može imati nešto povoljniji efekat. Stručnjaci takođe upozoravaju da izbacivanje mliječnih proizvoda iz ishrane može dovesti do nedostatka važnih hranljivih materija, posebno kalcijuma.

Sve u svemu, iako mlijeko nije čudotvorno rešenje, ova studija pokazuje da i male, svakodnevne navike mogu imati veliki uticaj na dugoročno zdravlje, naročito kada je riječ o prevenciji ozbiljnih stanja kao što je moždani udar.