Ombudsman: Obnoviti i jačati jednakost i dostojanstvo, borba protiv diskriminacije nije samo pravna obaveza

U susret Međunarodnom danu za eliminaciju rasne diskriminacije, institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) je saopštila da poziva na obnavljanje i jačanje jednakosti i dostojanstva za sve, jer borba protiv diskriminacije nije samo pravna obaveza, već i preduslov za društvenu koheziju, jednakost i ukupni napredak Crne Gore na evropskom putu.

Međunarodni dan za eliminaciju rasne diskriminacije obilježava se svake godine 21. marta u znak sjećanja na žrtve masakra u Sharpevilleu 1960. godine u Južnoj Africi, kada je policija otvorila vatru na mirne demonstrante koji su protestovali protiv zakona o aparthejdu, ubivši 69 ljudi. UN je ovaj dan proglasio 1966. godine, pozivajući na globalnu solidarnost, borbu protiv rasizma, predrasuda i svih oblika rasne netrpeljivosti. Prošlo je 66 godina od događaja koji su pokazali koliko je ljudski život besmislen ako se ne živi dostojanstveno i bez elementarnog prava na jednakost. Masakr u Šarpvilu bio je posljedica reakcije obespravljenih, nejednakih i poniženih. Žrtve i sam čin nisu bile samo jednostavna informacija u hronici; taj dan se pisala istorija duge i teške borbe protiv nepravde, ali i zavjet za budućnost sadržan u obavezi da se izgradi pravedniji i bolji poredak.

Prema riječima Ombudsmana, rasizam je odavno prevazišao definiciju rase. Umjesto užeg značenja, evropsko pravno i kulturno nasljeđe nas uči da je rasizam i razlikovanje prema vjeroispovijesti, nacionalnosti, nacionalnom ili etničkom porijeklu, vjeri i jeziku. Sve ono što čini bitnu genetsku i društvenu karakteristiku određene osobe ili grupe ljudi, ako se doživljava kao manje vrijedno, nije ništa drugo do rasizam. U borbi protiv ove pojave svi treba da imaju svoju ulogu. Institucije moraju oblikovati politike koje promovišu inkluziju i jednakost, mediji odgovorno izveštavati i davati prostor različitostima, dok obrazovni sistem treba učiti generacije o istoriji, empatiji i zajedničkim vrijednostima. Pojedinci moraju preispitati sebe i svoje okruženje, posebno ako su ukorijenjeni stereotipi, mržnja i tolerisanje nepravde i nejednakosti. Solidarnost se mora pokazati na djelu.

Međunarodni dan eliminacije rasne diskriminacije predstavlja važan podsjetnik da borba protiv diskriminacije ostaje jedan od ključnih izazova savremenih društava, uključujući i Crnu Goru. Iz ugla institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, suzbijanje rasizma i etničke diskriminacije je od suštinskog značaja za očuvanje demokratskih vrijednosti, posebno u multietničkom društvu. Iako je normativni i institucionalni okvir u Crnoj Gori značajno unaprijeđen, praksa pokazuje da su određene ranjive grupe – posebno pripadnici romske i egipćanske populacije, kao i migranti – i dalje izložene predrasudama, socijalnoj distanci i različitim oblicima diskriminacije.

Diskriminacija utiče na sve temeljne vrijednosti čovječanstva, pogađajući principe jednakosti i poštovanja ljudskih prava. Ona se ne može shvatiti samo kao vrhovna moralna vrijednost, već kao zahtjev za omogućavanjem jednakih šansi u svim oblastima života i ljudskog djelovanja. Borba protiv rasizma uči nas da prepoznajemo sistemske nejednakosti i aktivno radimo na njihovom uklanjanju. Ključnu ulogu moraju imati državne institucije koje štite prava svih građana bez izuzetka. Društvena kohezija, oličena u zajedničkom cilju i djelovanju, opominje da to nije samo pravna i politička obaveza, već moralni kodeks i način življenja u zajednici, bez čega nema ni srećnog društva ni napretka.