Čekanje na mišljenje Evropske komisije o agrobudžetu

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) završilo je finalnu verziju agrobudžeta koja je poslana na mišljenje Evropskoj komisiji. Kako su kazali iz MPŠV, ovo je obavezna procedura s obzirom na to da su nedavno zatvorena poglavlja 11 i 13 koja se odnose na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo.

Pribavljaju se i mišljenja ostalih domaćih institucija, a plan je da kompletna procedura bude završena do kraja marta. Za 2025. godinu poljoprivrednicima je bilo opredijeljeno oko 77 miliona eura, od čega iz budžeta 56,5 miliona, iz donacija 11 miliona, dok je iz zaduženja bilo planirano dodatnih 9,5 miliona eura.

Za razvoj poljoprivrede, ruralni razvoj i ribarstvo bilo je predviđeno 53,8 miliona, za sprovođenje mjera bezbjednosti hrane i hrane za životinje 385.000, za zdravstvenu zaštitu životinja oko dva miliona, a za fitosanitarne mjere 201,6 hiljada eura. Ove godine, iz MPŠV još ne mogu saopštiti koliko će iznositi budžet za poljoprivredu dok ne dobiju sve potrebne saglasnosti.

Poljoprivrednici su prošle godine bili uglavnom nezadovoljni, posebno jer godinama traže da se za poljoprivredu obezbijedi pet odsto državnog budžeta. Takođe, žalili su se što je agrobudžet prošle godine predstavljen tek 1. aprila, ocjenjujući to kao neprihvatljivo jer im otežava planiranje proizvodnje.

Iz Poljoprivrednog klastera Crne Gore ukazali su da država mora shvatiti da je poljoprivreda dinamičan proces koji zahtijeva pravovremene odluke i kontinuiranu podršku. Ove godine, čini se da ni prije aprila neće imati informaciju na kakvu podršku mogu računati u proizvodnji.

Krajem prošle godine, poljoprivrednici su organizovali proteste, a posljednji put su blokirali bulevar pored zgrade Vlade sa desetak traktora i automobila. Iz Poljoprivrednog klastera su poručili da bez agrobužeta od najmanje pet odsto ne može biti riječ o razvoju i da je neophodno zaštititi domaću proizvodnju.

Ukazali su da, izuzimajući sredstva iz evropskih fondova i isplatu staračkih naknada, za direktnu podršku ostaje oko 30 miliona, što je manje od 0,8 odsto ukupnog budžeta. Vrijednost uvoza hrane i pića se približava milijardi, a samo za hranu u 2024. godini otišlo je preko 772 miliona eura.

Iz resora Vladimira Jokovića ranije su rekli da direktna davanja crnogorskim poljoprivrednicima čine preko polovinu ukupnog agrobužeta, ali da će ulaskom Crne Gore u EU taj udio morati znatno da se smanji. Tražili su povećanja na određenim budžetskim linijama, a na pojedinim im je to i odobreno. Najviše će biti opredijeljeno za direktna davanja, premije po hektaru, po grlu, litru proizvedenog mlijeka i za sir.

Preporuka i obaveza Crne Gore jeste da u trenutku pristupanja EU 2028. godine ovaj udio iznosi 13 odsto ukupnog budžeta. U narednom periodu neophodno je opredijeliti veća sredstva za ekosheme, kao i za povećanje iznosa premija za održivo korišćenje livada i pašnjaka. Dogovoreno je da se zbog specifičnosti sektora nivo premija za mlijeko zadrži na istom nivou.

Iz MPŠV su ranije kazali da zahtjev poljoprivrednika za povećanje agrobudžeta smatraju opravdanim u dijelu koji se odnosi na investicione mjere i na kreiranje mjera koje su u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom. Formiranje budžeta trebalo bi biti koncipirano na osnovu baze poljoprivredne proizvodnje i planiranog broja aplikanata po pojedinim mjerama.

Saglasni su da se domaća proizvodnja suočava sa brojnim poteškoćama, poput visokih cijena inputa, ograničene upotrebe mehanizacije na malim gazdinstvima i usitnjenosti proizvodnje, što direktno utiče na cijenu proizvoda.

U narednom periodu fokus će biti na zaštiti proizvoda sa geografskom oznakom, formiranju kooperativa i zajedničkom nastupu na tržištu, kako bi se obezbijedili kvalitet, kontinuitet i cjenovna konkurentnost. U pojedinim granama poljoprivredne proizvodnje Crna Gora ima komparativne prednosti koje će biti prepoznate kroz mjere agrarne politike, dok će u granama bez tih prednosti fokus biti na transformaciji konvencionalnih proizvođača u organske.

Iz MPŠV dodaju da je ukrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta i udruživanje proizvođača od značaja za jačanje konkurentnosti u susret ulasku na jedinstveno evropsko tržište.