Država ograničila cijene za 180 ljekova: Nema garancije za niže cijene

Crnogorski Institut za ljekove i medicinska sredstva utvrdio je maksimalne cijene za 180 ljekova koji se kupuju uz ljekarski recept. Direktorica Instituta Snežana Mugoša potvrdila je da je do 10. marta utvrđeno maksimalno 1.785 ljekova na osnovnoj i doplatnoj listi, kao i van nje.

Mugoša je napomenula da Institut nije nadležan za utvrđivanje maloprodajnih cijena ljekova, naglašavajući: “Maksimalna cijena ne predstavlja konačnu cijenu lijeka.” Uredba o dopunama kriterijuma za formiranje maksimalnih cijena ljekova usvojena je krajem oktobra prošle godine.

Novim Zakonom o ljekovima predviđeno je određivanje maksimalnih cijena i za ljekove koji se kupuju uz recept, ali se ne nalaze na osnovnoj i doplatnoj listi. Ova mjera ima za cilj da zaustavi nekontrolisani rast cijena i poveća dostupnost ljekova pacijentima. Od oktobra do decembra prošle godine, Institutu je predato 460 zahtjeva za utvrđivanje maksimalnih cijena ljekova van liste.

Prema novim propisima, nakon formiranja maksimalne cijene u apotekama se dodaje marža od 18 odsto plus PDV. Referentne zemlje za upoređivanje cijena ljekova su Srbija, Rumunija i Češka. Podaci iz Uprave za statistiku (Monstat) pokazuju da su farmaceutski proizvodi u Crnoj Gori od jula 2024. do jula 2025. poskupili za 14,5 odsto, dok su u EU ljekovi poskupili za 2,1 odsto.

Sagovornici iz farmaceutskog sektora ističu da su neki od najznačajnijih ljekova sa negativne liste, kao što su andol, hloramfenikol mast i ibuprofen, na meti ovog ograničenja. Apoteke smatraju da bi ograničavanje cijena moglo smanjiti dostupnost i izbor terapije, kao i narušiti tržišnu konkurenciju, što bi moglo imati negativne posljedice po potrošače.