Gdje prestaje oprez, a počinje panika?

U medijima i na društvenim mrežama često se mogu čuti ratne vijesti, rast cijena osnovnih namirnica i fotografije praznih rafova, što izaziva osjećaj nesigurnosti među građanima. Psihološkinja Marija Babić u emisiji Boje jutra na TV Vijesti objašnjava da ljudi u kriznim vremenima prirodno traže sigurnost, ali da stalna izloženost negativnim informacijama može pojačati strah.

"Mi jako mnogo volimo garancije, jako mnogo volimo sigurnost, i onda kad je uslovno rečeno nemamo, tražimo da je pravimo na osnovu nekih stvari upravo kao što ste pomenuli, to je nagomilavanje određenih namirnica, pravljenje sigurnosti kako mi znamo i umijemo", kazala je Babić. Ona dodaje da se u ovim situacijama često javlja fenomen doomscrollinga – stalno praćenje loših vijesti, što dodatno povećava anksioznost.

Komunikolog Srđan Vukčević ističe da se panika u kriznim situacijama širi vrlo brzo, posebno kroz ponašanje grupe. "Moramo to pogledati sa neke ekonomske strane. Uvijek svi ratovi se na kraju krajeva vode iz nekih ekonomskih parametara... Bolje je 100 puta paničiti pa jednom ne, pa vas pojede lav ili tigar", kaže Vukčević. On naglašava važnost liderstva i jasne komunikacije tokom kriza.

"Panika i mir bi trebalo jednako da se šire, samo što neko profitira više od panike nego od mira", dodaje Vukčević, ukazujući na problem kada se javnosti saopštavaju dramatične informacije bez rješenja. Psiholozi upozoravaju da strah kao emocija ima svoju korisnu funkciju, ali da dugotrajna anksioznost može dovesti do ozbiljnih problema.

Babić preporučuje da se ograniči količina informacija koje pratimo i fokusiramo na ono što možemo kontrolisati. "Negdje odrediti određene periode kad ćemo pratiti vijesti, a kad nećemo. Informacije su svuda oko nas, ali je važno kako ćemo ih mi procesuirati", zaključila je ona. Oni poručuju da iskustvo iz prethodnih kriza može pomoći u razvoju otpornosti na stres.