Zašto vijesti izazivaju anksioznost i kako se nositi s njom

Gledanje vijesti može izazvati stres i anksioznost. S obzirom na to koliko uznemirujućih događaja se odvija širom svijeta, otvaranje aplikacija za vijesti može biti zastrašujuće i uznemirujuće. Ako osjećate beznađe dok pratite aktuelna dešavanja, niste sami. Istraživanje je pokazalo da su ljudi koji češće gledaju vijesti 1,6 puta skloniji prijavljivanju simptoma anksioznosti, poput straha ili problema sa spavanjem, u odnosu na one koji konzumiraju manje vijesti.

Važno je biti informisan, ali kako balansirati potrebu da budemo obaviješteni s željom da zaštitimo naše mentalno zdravlje? 'S obzirom na to da imamo stalni pristup vijestima na TV-u, web sajtovima i drugim medijima, potencijalno gledamo svaku teškoću koja pogađa milijarde ljudi u stvarnom vremenu', objašnjava psihoterapeut Džon-Pol Dejvis. 'Emocionalno, ovo nas može ostaviti u prekomjerno uzbuđenom stanju, tako da smo stresirani, anksiozni, hronično ljuti ili iznervirani, a ponekad u isključenom ili pod-stimuliranom stanju, osjećajući se beznadno, u očaju, otupjeli ili prazni.' Mnogi od nas će se kretati između ta dva stanja u različitim trenucima.

Svjedočenje traumatičnim događajima u vijestima može aktivirati limbički sistem našeg mozga, posebno amigdalu, koja je odgovorna za obradu emocija i prepoznavanje prijetnji, objašnjava psiholog Dr. Lalita Suglani. 'To pokreće stresnu reakciju u tijelu, otpuštajući kortizol i adrenalin, što može izazvati osjećaje anksioznosti, straha i uznemirenosti.' Suglani takođe ističe da će ove reakcije možda biti jače kod 'osoba koje su već ranjive ili su prošle kroz traumu u prošlosti.'

Kako se nositi sa tim? Prvo, postavite zdrave granice. 'Podesite ograničenja u vezi s konzumiranjem vijesti kako biste spriječili prekomjerno izlaganje i emocionalni preplav', savjetuje Suglani. Koristite blokatore stranica kako biste kontrolisali vrijeme provedeno na određenim sajtovima i isključite iskačuće obavijesti sa društvenih mreža.

Drugo, prakticirajte brigu o sebi. 'Uključite u svoj sedmični raspored aktivnosti koje vas nagrađuju i opuštaju', predlaže Dejvis. 'Aktivnosti kao što su mindfulness, kreativnost, boravak na svježem zraku, prirodi, pomaganje drugima, pjevanje i održavanje tjelesne aktivnosti, odlični su načini za to. Kada se vaše tijelo osjeća sigurnim, tako će biti i vaši misli.'

Treće, razmislite o onome što možete kontrolisati. 'Umjesto da se fokusirate na događaje izvan vaše kontrole, usmjerite svoju energiju na akcije koje možete preduzeti u vlastitom životu ili zajednici', savjetuje Suglani. Manje uznemirenosti nije nedostatak brige za druge, to je bitan čin brige o sebi, naglašava Dejvis.

Četvrto, usmjerite pažnju na dobre stvari koje se dešavaju. 'Odvojite vrijeme da se fokusirate na stvari na kojima ste zahvalni', kaže Suglani. 'Vođenje dnevnika zahvalnosti ili razmišljanje o pozitivnim aspektima vašeg dana može pomoći da skrenete pažnju sa vijesti.' Planirajte unaprijed i razmišljajte o stvarima na koje se radujete, čak i uprkos trenutnoj globalnoj nesigurnosti.'