Poništavanje prirode i čovjeka u Brskutu i Mokrom

Brskut (1900 m/nv), sa prekrasnim planinskim zaleđem Mokre i njenih katuna (1500-1600 m/nv), sa Bukumirskim i Rikavačkim jezerima, predstavlja desno i lijevo plućno krilo Podgorice. Nažalost, Brskut je danas bez života i ekonomije. Čini ga pet sela: Stravče, Donji Brskut, Zaugao, Grudica i Prisoja, a nakon Drugog svjetskog rata bio je opština sa preko 2.000 stanovnika. Tokom poslijeratnog razvoja, Brskut je doživio preporod, koji se ogledao u infrastrukturnom razvoju i upravljanju, na čelu sa znamenitim ličnostima kao što su Đukan Đolev Sekulović i Jovan Stanišin Dedić.

Nemanjem prirodnog bogatstva, Brskut se suočava sa zapuštenim njivama, voćnjacima i livadama. Vodeći seoski i planinski izvori predstavljaju bogatstvo, dok su šumski resursi cerovog i bukovog drveta i smrče ogromni. Brskut je također očuvana ekološka sredina sa infrastrukturom izgrađenom većim dijelom u poslijeratnom periodu, uključujući glavnu cestu Nožica - Brskut i elektrifikaciju. Ipak, nedostaje mu turistički potencijal, jer se seoski turizam nije razvio.

Mokra, blizu Komova, čini vjekovnu cjelinu sa Brskutom, a katuni kao što su Mokra, Topli potok i Bušat, predstavljaju specifična staništa. Iako su Brskut i Mokra nekada bili puni života, danas čekaju modernu pamet koja će preobraziti ovaj prostor u proizvodne i turističke svrhe. Izgradnjom autoputa Smokovac-Mateševo i asfaltnog puta do Brskuta, putovanje do ovih prelijepih predjela je brže, ali to nije dovoljno za revitalizaciju.

Potrebno je poslovno okupljanje između gradonačelnika Podgorice i predstavnika Mjesne zajednice Brskut kako bi se izradila studija za valorizaciju potencijala Brskuta i Mokre. Ova studija bi trebala imati istraživački i interdisciplinarni karakter, uz primjenu znanja iz razvijenih tržišnih ekonomija. Brskut i Mokra predstavljaju bogatstvo koje zaslužuje pažnju i razvoj.