Nelegalni kamenolomi u Crnoj Gori: Država gubi milione i nema kontrolu

U Crnoj Gori se sve više otvaraju nelegalni kamenolomi, uz ozbiljne posljedice po životnu sredinu i budžet države. Agencija za zaštitu životne sredine nije nadležna za evidenciju i inspekcijski nadzor nad ovim eksploatacijama, što primarno pripada rudarskoj i ekološkoj inspekciji.

Nelegalni kamenolomi se najčešće osnivaju u blizini infrastrukturnih projekata, kao što su putevi, mostovi i gradilišta, kako bi se smanjili troškovi transporta i izbjeglo plaćanje koncesija. Izbjegavanje zakonskih obaveza dovodi do višemilionskih gubitaka, a dugoročne posljedice po životnu sredinu su zabrinjavajuće, ističu predstavnici nevladinih organizacija.

Milorad Mitrović iz NVO „Breznica“ naglašava da u Crnoj Gori postoji alarmantna situacija, jer gotovo svako selo ima neki nelegalni kamenolom. On ističe da je odgovornost višeslojna, kako onih koji nelegalno eksploatišu resurse, tako i institucija koje ne reaguju na prijave građana.

Prema Mitrovićevim riječima, samo u opštini Pljevlja procjenjuje se gubitak od više od pet miliona eura koncesionih prihoda u posljednjih petnaest godina. Ove sume bi mogle biti iskorišćene za značajne projekte, poput zamjene azbestnih cijevi u vodovodnoj mreži.

On upozorava na ekološku štetu koja često ostaje nenadoknadiva, uključujući devastaciju zemljišta i uništavanje šumskih površina, uz povećano zagađenje vazduha i vode. Pored toga, postoji rizik od klizišta i erozije usljed nelegalne eksploatacije.

Mitrović dodaje da zakoni postoje, ali da je problem u njihovoj primjeni. Inspekcijski nadzor nije adekvatan, a prijave se često odbacuju uz objašnjenje da su institucije nenadležne.

Građanski aktivista Darko Saveljić smatra da nelegalni kamenolomi predstavljaju prijetnju razvoju Crne Gore. On naglašava potrebu za balansiranjem između razvoja i zaštite prirode, kao i jasnim definisanjem gdje je eksploatacija dozvoljena.

Prema riječima ekološkog aktiviste Aleksandra Dragićevića, problem nelegalne eksploatacije mineralnih sirovina je sistemski izazov. On navodi da Agencija za zaštitu životne sredine nema direktnu nadležnost nad evidencijom i inspekcijom nelegalnih kamenoloma, te da ne izrađuje zbirne procjene štete.

Na kraju, stručnjaci ukazuju na potrebu jačanja koordinacije između institucija, pooštravanje kaznene politike i uključivanje tužilaštva u sistemske kontrole kako bi se spriječili dalji gubici i očuvala priroda Crne Gore.