Rabrenović: Potrošači u Crnoj Gori često ne znaju šta kupuju

Povodom Svjetskog dana prava potrošača, iz Instituta ekonomskih nauka upozoravaju da građani u Crnoj Gori često kupuju proizvode bez dovoljno informacija o njihovoj bezbjednosti, porijeklu i mogućim rizicima, što može imati posljedice po zdravlje, novac i sigurnost potrošača. Kako navode iz Instituta, potrošači proizvode često biraju na osnovu cijene, reklame ili navike, a ne na osnovu provjerenih informacija.

U takvim okolnostima, ističu, odgovornost više nije samo na pojedincu već i na uređenosti tržišta. „Tržište koje ne obezbjeđuje jasne i dostupne informacije o bezbjednosti proizvoda ne štiti potrošača, već ga prepušta samom sebi“, navodi se u saopštenju.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana prava potrošača – „Bezbjedni proizvodi, sigurni potrošači“ – upravo ukazuje na potrebu da građani znaju šta kupuju, od koga kupuju i kakvu zaštitu imaju u slučaju da proizvod nije bezbjedan ili ne odgovara onome što je obećano.

Podatci evropskih i međunarodnih institucija pokazuju da su potrošači sve više izloženi rizicima, posebno u digitalnom prostoru. Prema podacima Evropske komisije, onlajn kupci su više od 60 odsto češće izloženi problemima nego kupci u klasičnim prodavnicama. Organizacija OECD utvrdila je da je kod provjere proizvoda kupljenih putem interneta 79 odsto slučajeva pokazalo neusaglašenost ili potencijalnu neusaglašenost sa propisima.

U Evropskoj uniji 68 odsto potrošača vjeruje da su proizvodi koje kupuju bezbjedni, dok 61 odsto ima povjerenje u institucije koje štite njihova prava. Istovremeno, broj upozorenja za opasne neprehrambene proizvode u EU dostigao je rekordnih 4.671, što je povećanje od 13 odsto. Iz Instituta upozoravaju da ti podaci pokazuju da problemi sa nebezbjednim proizvodima nijesu nestali, već se sve više prenose u onlajn trgovinu.

Prema podacima Monstata, 88,1 odsto domaćinstava u Crnoj Gori ima pristup internetu, što znači da se onlajn kupovina brzo širi, ali i rizici koji je prate. Iako nema dovoljno domaćih istraživanja o iskustvu potrošača, u Institutu smatraju da su građani Crne Gore vjerovatno izloženi bar istim, ako ne i većim rizicima od nebezbjednih proizvoda, obmanjujućih informacija i slabije kontrole tržišta.

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača iz Instituta ekonomskih nauka dr Jovo Rabrenović ističe da potrošač koji nema dovoljno informacija nije ravnopravan učesnik tržišta. „Građanin koji ne zna šta kupuje nije slobodan učesnik tržišta, nego njegova najranjivija karika. Dok god potrošač mora da pogađa da li je proizvod bezbjedan i da li neko odgovara za ono što mu je prodato, ne možemo govoriti o uređenom tržištu“, kazao je Rabrenović.

On dodaje da evropski standardi ne podrazumijevaju samo donošenje zakona, već i njihovu dosljednu primjenu. „Proizvod mora biti bezbjedan prije nego što dođe do potrošača. Nadzor mora funkcionisati, a trgovci, uvoznici i distributeri moraju znati da odgovornost ne mogu prebaciti na građanina“, naglasio je Rabrenović.

Iz Instituta apelujemo na građane da prilikom kupovine traže jasne informacije o proizvodima, čuvaju račune i prijavljuju sumnjive ili potencijalno opasne proizvode. Istovremeno, pozvali su nadležne institucije da pojačaju nadzor nad tržištem i učine sistem zaštite potrošača efikasnijim i transparentnijim. „Zaštita potrošača nije luksuz, već osnovni test ozbiljnosti jedne države“, poručuju iz Instituta ekonomskih nauka.