Čabarkapa: Crna Gora se ponosi naučnicama, ali ima prostora za napredak

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena i djevojaka u nauci, 11. februara, Sara Čabarkapa iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje na značajne uspjehe crnogorskih naučnica, ali i na potrebu za dodatnom institucionalnom podrškom i prepoznavanjem njihovog doprinosa. U društvu koje je još uvijek duboko patrijarhalno, rodna neizbalansiranost u CANU, đe se samo tri žene nalaze među 38 redovnih i vanrednih članova, ukazuje na to da naučnice imaju daleko manje šanse za članstvo u Akademiji u poređenju sa muškim kolegama.

„Na 55. zasijedanju Komisije Ujedinjenih nacija za status žena, održanom 14. marta 2011. godine, usvojen je izvještaj sa zaključcima o pristupu i učešću žena i djevojaka u obrazovanju, nauci i tehnologiji. Ovi zaključci su bili osnova za proglašenje Međunarodnog dana žena i djevojaka u nauci, Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija usvojenom 22. decembra 2015. godine“, navodi Čabarkapa.

Obilježavanje ovog dana ima za cilj jačanje svijesti o rodnim nejednakostima u nauci i tehnologiji, kao i podsticanje mjera za uklanjanje barijera koje ženama otežavaju napredovanje u naučnim karijerama. Čabarkapa podvlači da su žene kroz istoriju često bile nedovoljno valorizovane, a njihovi radovi prisvajani od strane muških kolega. „Marija Kiri, koja je otkrila dva nova hemijska elementa, postavila je temelje novog naučnog polja radioaktivnosti i postala prva žena dobitnica Nobelove nagrade“, kaže ona.

„Sličnu borbu vodile su i Rozalind Frenklin, čiji je doprinos bio ključan za otkriće strukture DNK, kao i Ada Laveles, prva programerka“, dodaje Čabarkapa. Crna Gora se može ponositi svojim naučnicama, poput Snežane Vuksanović i Snežane Dragićević, koje su otkrile novu biljnu vrstu, Petrolamium crnojevicii, značajnu za crnogorsku i svjetsku nauku.

Čabarkapa također ukazuje na to da su, iako su ove naučnice bile među kandidatkinjama za Trinaestojulsku nagradu, najviše državno priznanje, nagradu dobili Bećir Vuković za knjigu koja nije postojala u trenutku dodjele. Ova odluka je, prema njenim riječima, poslala demotivišuću poruku ne samo naučnicama, već i djevojkama koje planiraju svoje naučne karijere.

„Paradoksalno, ni Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) ne prepoznaje dovoljno senzibiliteta za otvaranje prostora ženama u nauci“, ističe Čabarkapa. Napominje da je CGO u decembru 2025. godine predložio Ženskom klubu Skupštine Crne Gore da preusmjere 500.000 eura iz budžeta CANU za podršku mladim naučnicima, ali da ovaj prijedlog nije dobio podršku. „Izražavamo nadu da će Crna Gora postati društvo istinske meritokratije, u kojem će naučnice imati jednake šanse kao njihovi kolege“, poručila je Čabarkapa.