Kako vježbanje može transformisati vaše mentalno zdravlje

Kada se suočavate sa problemima mentalnog zdravlja, uključivanje kretanja i vježbanja u vašu rutinu može biti snažan način za podizanje raspoloženja. Dokazano je da tjelesna aktivnost oslobađa endorfine, prirodne hemikalije u mozgu koje smanjuju stres i potiču osjećaj sreće.

Međutim, pronaći motivaciju za vježbanje može biti teško. Važno je početi s malim stvarima, biti dobar prema sebi i odabrati ugodne i lako izvedive aktivnosti. Bilo da se radi o kratkoj šetnji, istezanju ili kompleksnijem treningu, bilo koji oblik kretanja može pozitivno promijeniti vaše mentalno i emocionalno stanje.

Kada vježbate ili pokrećete svoje tijelo, možete primijetiti fizičke promjene. Srce vam brže kuca, disanje vam postaje teže i možete se početi znojiti. Promjene se događaju i unutar vašeg mozga, a sve to može poboljšati raspoloženje i pomoći vam da bolje upravljate svojim mentalnim zdravljem. Fizička aktivnost oslobađa endorfine, neurotransmitere koji smanjuju stres, povećavaju sreću, potiču osjećaj postignuća i smanjuju osjećaj boli.

Pored toga, vježbanje snižava kortizol, hormon stresa, kao i uravnotežuje leptin i grelin, hormone uključene u glad, energetsku ravnotežu i san. Takođe, fizička aktivnost može povisiti nivo hormona serotonina i dopamina, koji mogu poboljšati vaše cjelokupno raspoloženje i osjećaj dobrobiti.

Istraživanja pokazuju da redovna fizička aktivnost može smanjiti anksioznost i depresiju, koja su dva najčešća mentalna stanja. Jedna velika studija provedena na više od 260.000 ljudi otkrila je da su ljudi koji su vježbali imali manju vjerovatnost za razvoj depresije, dok je druga studija na 69.000 ljudi pokazala da fizička aktivnost značajno smanjuje anksioznost.

Nedovoljno sna može negativno uticati na vaše raspoloženje i smanjiti vašu sposobnost suočavanja sa stresom. Studije su pokazale da ljudi koji redovno vježbaju spavaju više i imaju bolji kvalitet sna, što može dodatno poboljšati mentalno zdravlje i dobrobit.

Fizička aktivnost može biti korisna za osobe s zavisnostima, uključujući one s poremećajima uzrokovanim zloupotrebom supstanci. Istraživanja su pokazala da vježbanje može biti posebno korisno za ljude koji žive s zavisnošću o alkoholu, pomažući im u suzbijanju žudnje i rješavanju zdravstvenih posljedica alkoholizma.

Osim gore navedenih prednosti, nekoliko studija otkrilo je da vježbanje može povećati samopoštovanje, funkciju mozga, opšte raspoloženje i kvalitet života. Ljudi koji redovno vježbaju također imaju tendenciju pozitivnijeg pogleda na svijet i bolje se nose sa stresnim situacijama.

Postoji mnogo različitih načina vježbanja, a sve se svodi na pronalaženje vježbe u kojoj uživate i kojoj se možete posvetiti. Aerobne vježbe kao što su hodanje, trčanje, vožnja bicikla ili plivanje smanjuju depresiju i anksioznost, dok trening snage može poboljšati simptome depresije. Joga može pomoći kod anksioznosti i depresije, a grupni sportovi poboljšavaju samopoštovanje i društvene vještine.