Aramenko: Riješiti sistemski pitanje zarada i uloge Ustavnog suda

Povodom interesovanja javnosti za zarade sudija Ustavnog suda Crne Gore, oglasila se predsjednica Snežana Aramenko. Kako je kazala, Ustavni sud razumije zabrinutost dijela građana oko visine zarada nosilaca ustavnosudskih funkcija, dodataka na zaradu i opravdanosti tih iznosa.

„Povjerenje javnosti je temelj svakog ustavnosudskog sistema i zato zarade nosilaca najviših ustavnosudskih i pravosudnih funkcija moraju da oslikavaju ostvarene rezultate, ali isto tako i da država rješavanjem ovog pitanja obezbijedi njihovu nezavisnost od svake vrste uticaja, na šta je ukazano i od strane Evropske komisije“, kazala je Aramenko.

Ona je dodala da je važno ukazati na specifičnu odgovornost sudija Ustavnog suda zbog brojnih nadležnosti propisanih Ustavom. „Ustavni sud predstavlja posljednji mehanizam zaštite ustavnosti i zakonitosti, odlučuje o zaštiti ljudskih prava i sloboda, a njegove odluke proizvode trajne posljedice na rad sve tri grane vlasti. Zato smatram da pitanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija i sudija Ustavnog suda mora biti uređeno na transparentan i dugoročno održiv način“, ističe ona.

Aramenko je napomenula da su sudije Ustavnog suda, iako donose konačne odluke o najsloženijim predmetima iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, posljednje u sistemu koje su dobile specijalni dodatak. „Na isti način je uređen i sistem zarada i dodataka na zaradu svih nosilaca pravosudnih funkcija. Dosadašnji rezultati rada Ustavnog suda pokazuju da najviša ustavnosudska institucija svoje nadležnosti izvršava efikasno i odgovorno, o čemu najbolje svjedoči činjenica da danas Sud nema nijednu ustavnu žalbu stariju od dvije godine“, navela je ona.

Predsjednica Ustavnog suda je takođe ukazala na nepravdu u postojećem sistemu, gdje stručni kadar koji donosi odluke Ustavnog suda ne dobija prava na dodatke kao ostali u pravosudnom sistemu. „Na primjer, sekretari sudova ili zapisničari u sudovima i tužilaštvima imaju pravo na specijalni dodatak za rad na predmetima organizovanog kriminala i korupcije, dok ustavnosudski savjetnici nemaju to pravo, iako svakodnevno obrađuju predmete iz tih oblasti“, istakla je Aramenko.

Ona je podržala ideju o sistemskom rješavanju pitanja zarada za sve sudove, uključujući i Ustavni sud, na način koji jasno prepoznaje hijerarhiju, nadležnosti i ostvarene rezultate u radu. „Ustavni sud ostaje potpuno otvoren za dijalog sa nadležnim institucijama i zainteresovanom javnošću kako bi se ovo pitanje trajno i pravedno uredilo“, zaključila je Aramenko.