Profesori nude rješenja, vlast ih ne zove, ali priznaju pasivnost

Učesnici panela održanog juče u Rektoratu Univerziteta Crne Gore upozorili su da država sistemski ne koristi znanje koje posjeduje akademska zajednica, dok se javne politike često kreiraju bez ozbiljnog oslanjanja na struku. Naglašeno je da je povjerenje građana u zdravstveni sistem ozbiljno narušeno, uz visoko finansijsko opterećenje i izostanak adekvatne institucionalne brige, posebno u oblasti palijativne njege.

Univerzitet Crne Gore je tokom 2024. godine pokrenuo projekat izrade smjernica i preporuka za desetogodišnji razvoj Crne Gore u okviru osam ključnih oblasti: obrazovanja, ekonomije, zdravstva, prava, kulture, energetike, industrijalizacije i digitalizacije. Ovaj projekat je rezultirao publikacijom koja je predstavljena na panelu, gdje su različiti stručnjaci ocijenili stanje i predložili unapređenja.

Učesnici su istakli da Crna Gora ima stručnjake i naučnike iz raznih oblasti, te da bi vlast trebalo da iskoristi njihovo znanje kako bi obezbijedila funkcionalan sistem. Kritikovana je praksa nefunkcionisanja određenih institucija i ignorisanje rada prethodnika, kao i zapošljavanje neadekvatnog kadra bez uvažavanja stručnosti. Profesori su otvoreno priznali svoju odgovornost zbog nedovoljne aktivnost u traženju i predlaganju boljih rješenja.

Univerzitet je formirao bazu naučnika koju nudi Vladi za izradu raznih politika, ali su učesnici izrazili nezadovoljstvo zbog neodazivanja izvršne vlasti na ovaj poziv, te nastavka angažovanja stručnjaka izvan zemlje. Kako su poručili, cilj im je da spriječe urušavanje sistema.

U publikaciji je naglašeno da zdravstvena politika mora obezbijediti zaštitu za sve građane, uz poseban fokus na prevenciju bolesti i promociju zdravlja. Takođe, konstatovano je da su glavni izazovi zdravstvenog sistema vezani za produžetak životnog vijeka i rastući broj starijih građana. Očekivani životni vijek u Crnoj Gori iznosi 75,9 godina, što je ispod prosjeka EU. Skoro 94% smrtnih slučajeva uzrokuju neprenosive bolesti, među kojima su najzastupljenije kardiovaskularne bolesti i rak.

Prof. dr Aleksandra Vuksanović-Božarić, dekanica Medicinskog fakulteta UCG, istakla je da je ključno povratiti povjerenje građana u zdravstveni sistem, naglašavajući da su zdravstvene institucije dobre, ali da pojedinci mogu stvarati lošu sliku. Osvrnula se i na palijativnu njegu, naglasivši da oboljeli od kancera često nemaju adekvatnu njegu u zdravstvenim institucijama.

Na panelu je takođe komentarisano da je industrija u Crnoj Gori uništena, a uslovi za obnovu su teški. Prof. dr Jovan Đurašković sa Ekonomskog fakulteta preporučio je da se analizira svako državno preduzeće i razvije strategija, naglašavajući da je profesionalizacija menadžmenta ključna za uspjeh.

Profesor dr Radoslav Tomović sa Mašinskog fakulteta naglasio je da je Crna Gora neophodno da ubrzano krene ka obnovi prerađivačke industrije i diversifikaciji privrede. Takođe, ukazao je na potrebu za sveobuhvatnom analizom postojećeg stanja kako bi se definisali ciljevi i prioriteti za razvoj proizvoda koji će značajno uticati na ekonomiju.

U oblasti kulture, prof. dr Edin Jašarović istakao je da analiza kulturne politike u Crnoj Gori pokazuje snažnu povezanost sa promjenama u društveno-političkom okviru, dok je profesorica dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora, naglasila da postoji šansa da se utiče na promjene i da se čeka odgovor vlasti o spremnosti da znanje stave u centar svojih politika.

Predsjednik države Jakov Milatović otvorio je događaj i pohvalio publikaciju, naglašavajući da se Crna Gora nalazi u jednoj od najvažnijih etapa svog državotvornog trajanja, te da je potrebno dati doprinos prosperitetu zemlje i njenoj evropskoj perspektivi.