Dr Mladen Miškulin: Opasnosti skijanja i kako ih izbjeći

U jeku zimske sezone, dok se ljubitelji snijega spremaju za planine, ortopedske ordinacije se pune pacijentima čiji se odmor završio u sekundi. O tome kako izbjeći kobne greške na stazi, u otvorenom razgovoru za Antenu M govori dr Mladen Miškulin, renomirani stručnjak svjetskog glasa u oblasti ortopedije i traumatologije.

Dr Miškulin donosi ključna upozorenja: od toga zašto je pravilno podešen vez važniji od skija, do priznanja da moderna ortopedija može skoro sve da "vrati na fabričko podešavanje", ali da je cijena tog procesa često previsoka. "Ako osjetite umor, nije sramota spustiti se gondolom – jer zadnji spust često nije uživanje, već put ka teškoj povredi," poručuje doktor.

Dr Mladen Miškulin je pionir inovativnih hirurških tehnika sa preko tri decenije iskustva. Specijalizaciju je završio na prestižnom Institutu Rizzoli u Bolonji, a u istoriju medicine u regionu upisao se izvođenjem prve transplantacije hrskavice u Hrvatskoj. Takođe, član je Rukometne federacije i predsjednik najtrofejnijeg vaterpolo kluba na svijetu – HAVK Mladost.

U razgovoru za Antenu M, dr Miškulin objašnjava da zimski mjeseci drastično povećavaju učestalost povreda koljena. "One idu od lakših istegnuća ligamenata, do težih puknuća meniskusa i prednjeg ukrštenog ligamenta, što je kod skijaša najčešći scenario. Kod snowboardera je situacija drugačija; kod njih dominiraju povrede ramena prilikom pada – od iščašenja do problema sa akromioklavikularnim zglobom," naglašava on.

Pripreme za skijanje, ističe dr Miškulin, ne smiju krenuti na snijegu. "Već u oktobru treba početi sa aerobnom kondicijom – brzim hodom, trčanjem ili biciklom. Nakon toga slijedi teretana i jačanje kvadricepsa i unutrašnje lože kroz čučnjeve i poskoke. Bez jakih mišića, ligamenti su direktno izloženi silama koje ne mogu da izdrže," dodaje on.

Na pitanje koliko oprema, poput pogrešno podešenih vezova, doprinosi težini povreda, dr Miškulin odgovara: "Vezovi su velika umjetnost i vaš najvažniji čuvar. Ako je vez previše zategnut i ne 'otpusti' skiju u kritičnom momentu, ona postaje ogromna poluga koja, usljed rotacije, kida ligament i meniskus. Ne glumite profesionalce – iskreno recite serviseru kakvo je vaše skijaško znanje kako bi vez bio podešen baš za vas."

U slučaju povrede, dr Miškulin savjetuje da se prvo pozove hitna služba, a zatim primijeni RICE protokol: 1. Rest (Odmor) 2. Ice (Hlađenje ledom čim uđete u smještaj) 3. Compression (Kompresija elastičnim zavojem) 4. Elevation (Podizanje noge uvis).

Dr Miškulin objašnjava kako skijaš može prepoznati razliku između običnog istegnuća i ozbiljne povrede: "Vrlo jednostavno – ako pokušate da se oslonite na nogu, a koljeno 'propada' i ne drži težinu, u pitanju je ozbiljna povreda. U tom slučaju, ni slučajno ne pokušavajte da ustanete, već sačekajte transport."

Na kraju, dr Miškulin poručuje skijašima: "Zadnji spust vam neće donijeti uživanje, već rizik. Nije sramota spustiti se gondolom do hotela ako osjetite da nemate punu kontrolu. Za prevenciju je sada kasno, zato sada samo uživajte, ali budite pametni. Ako su staze loše, a vi umorni, poslušajte savjet mog prijatelja vrhunskog skijaša: 'Nađite prvi mogući zaklon, popijte kafu ili kuvano vino i uživajte u planini bez rizika.'"

Iskustvo dr Miškulina podsjeća nas da granica između vrhunskog zimskog ugođaja i višemjesečnog oporavka leži u samo jednoj odluci – onoj da stanemo kada smo umorni. Kafa u podnožju planine je uvijek bolja opcija od one u bolničkoj čekaonici.