Predstavljena publikacija UCG za razvoj Crne Gore do 2034. godine

Promocija publikacije „Crna Gora 2024–2034: Vizija i preporuke Univerziteta Crne Gore“, strateškog dokumenta sa smjernicama i preporukama za dugoročni razvoj zemlje, održana je u Rektoratu Univerziteta Crne Gore. Ova publikacija sadrži ekspertske analize i preporuke u osam ključnih oblasti: obrazovna politika, ekonomska politika, zdravstvena politika, pravna zaštita, kulturna politika, energetska održivost, reindustrijalizacija i digitalna transformacija.

Njen cilj je da javnim institucijama, donosiocima odluka i široj javnosti ponudi konkretna, znanjem utemeljena rješenja za unapređenje javnih politika. Događaj je otvorio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je istakao da se Crna Gora danas nalazi u jednoj od najvažnijih etapa svog državotvornog trajanja. "Ove godine obilježavamo dvadeset godina od obnove nezavisnosti, dok ćemo 2028. godine obilježiti sto pedeset godina od međunarodnog priznanja na Berlinskom kongresu. To su snažni istorijski simboli koji nas obavezuju da, svjesni odgovornosti prema prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, damo svoj doprinos daljem prosperitetu Crne Gore i njenoj evropskoj perspektivi", kazao je Milatović.

O publikaciji se razgovaralo u okviru panela na kojem su učestvovali prof. dr Aleksandra Vuksanović Božarić, prof. dr Edin Jašarović, prof. dr Radoslav Tomović, prof. dr Jovan Đurašković i dr Branka Bošnjak. Govoreći o značaju zdravlja za društvo, prof. dr Aleksandra Vuksanović Božarić je istakla da je zdravlje najvrijedniji resurs Crne Gore, te da ulaganje u zdravlje građana znači ulaganje u ekonomski razvoj, socijalnu stabilnost i sigurnu budućnost. "Zdravlje za sve jeste ostvariv cilj, ali zahtijeva sistemske promjene, jasne strategije, dugoročno planiranje i odgovorno upravljanje", kazala je ona.

Osim toga, naglasila je da se Crna Gora suočava sa ozbiljnim zdravstvenim izazovima, uključujući starenje stanovništva i porast hroničnih nezaraznih bolesti, te da je prevencija ključna za spašavanje života i očuvanje budžeta. Istakla je važnost primarne zdravstvene zaštite, jačanja domova zdravlja i hitne pomoći, kao i razvoja i motivacije zdravstvenog kadra.

Prof. dr Edin Jašarović je ukazao na značaj analize kulturne politike, naglašavajući da tranzicija nakon 1990-ih predstavlja najburniji period u savremenoj kulturnoj politici Crne Gore. "Umjesto modernizacije, tranzicija je rezultirala hibridnim modelom kulturne politike, gdje je javni sektor zadržao dominantnu ulogu", dodao je Jašarović. Prema njegovim riječima, postoji potreba za suštinskim zaokretom ka participativnijem i strateški diferenciranom modelu kulturne politike.

U kontekstu ekonomije, prof. dr Radoslav Tomović je naveo da Mašinski fakultet aktivno učestvuje u strateškom planiranju i razvoju privrede Crne Gore, ističući potrebu za obnovom prerađivačke industrije. "Crna Gora mora ubrzano krenuti ka obnovi prerađivačke industrije i diversifikaciji privrede kako bi se obezbijedio održivi razvoj zemlje", kazao je Tomović.

Govoreći o izazovima crnogorske privrede, prof. dr Jovan Đurašković je istakao važnost institucionalnog okvira za održiv ekonomski rast. "Slabe institucije su učinile da tempo konvergencije ka razvijenim privredama bude veoma spor", rekao je Đurašković, dodajući da je neophodno smanjiti neizvjesnost u privredi kroz predvidivu ekonomsku politiku.

Na kraju, dr Branka Bošnjak je naglasila da Univerzitet Crne Gore, kao jedini državni univerzitet, ne smije biti samo formalni konsultant, već mora biti aktivno uključen u proces donošenja odluka. "Ignorisanje znanja nije samo akademski problem, to je razvojni rizik za državu", zaključila je Bošnjak. Panel je imao interaktivni karakter, omogućavajući otvoreni dijalog između akademske zajednice, predstavnika institucija i zainteresovane javnosti.