CGO upozorava na opasnosti nezakonitog nadzora nad novinarima

Centar za građansko obrazovanje (CGO) povodom Međunarodnog dana zaštite ličnih podataka, podsjeća na obavezu usvajanja novog Zakona o zaštiti ličnih podataka, usklađenog sa pravnom tekovinom Evropske unije, naročito sa Opštom uredbom o zaštiti ličnih podataka (GDPR). Zakonska rješenja i prakse moraju, kažu, pratiti ubrzani razvoj tehnologije, širenje društvenih mreža i sve veću primjenu vještačke inteligencije.

CGO podsjeća da zaštita podataka podrazumijeva regulisanje njihovog prikupljanja, korišćenja i skladištenja radi zaštite privatnosti pojedinca u digitalnom prostoru. - U vremenu kada se komunikacija i poslovne aktivnosti dominantno odvijaju onlajn, ovo pitanje dobija poseban značaj. Lični podaci se sve češće tretiraju kao resurs za ostvarivanje profita ili sredstvo kontrole, a povrede prava se manifestuju kroz nezakoniti nadzor komunikacija, krađe finansijskih podataka, curenja informacija i nedozvoljenu obradu podataka. Ukoliko takve povrede ostanu nesankcionisane, ugrožava se sigurnost i sloboda pojedinca.

Stoga je neophodno da državni organi razviju održive mehanizme za sprječavanje neovlašćenog prikupljanja i zloupotrebe ličnih podataka. Istovremeno, pred njima je izazov da obezbijede ravnotežu između zaštite privatnosti i razvoja digitalizacije i vještačke inteligencije, jer građanima mora biti omogućeno pravo na uvid u sopstvene podatke, njihovu ispravku i dopunu, kao i pravo na zaborav kada prestane svrha obrade tih podataka, navodi CGO.

CGO ukazuje da u Crnoj Gori i dalje postoje ozbiljni izazovi u ovoj oblasti. - Ključno je usvajanje novog Zakona o zaštiti ličnih podataka, ali i jačanje budžetskog okvira kako bi se obezbijedila veća nezavisnost Agencije za zaštitu ličnih podataka. Takođe, Crna Gora još nije ratifikovala Protokol Savjeta Evrope iz 2018. godine kojim se dopunjuje Konvencija 108, ističu u saopštenju.

Dalje, kako kaže Ivan Vukčević, koordinator programa Ljudska prava, u protekloj godini smo, u nekoliko navrata, bili svjedoci nezakonitog nadzora nad komunikacijom novinara ili aktivista civilnog društva. - Ova praksa je opasna jer nadziranje i objavljivanje komunikacija, u kojima ne postoji osnov sumnje za krivično djelo, ima za cilj ostvarivanje političkih ciljeva i gušenje kritičke javnosti, a to podriva i temelje vladavine prava. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i sudije za istragu moraju dosljedno poštovati zakonske odredbe za sprovođenje mjera tajnog nadzora propisane Zakonikom o krivičnom postupku, naveo je on.

Neophodan je, dodaje, i kontinuirani dijalog akademske zajednice, civilnog sektora i medija radi jačanja svijesti o zaštiti privatnosti kao jedne od temeljnih vrijednosti. - Paralelno, potrebno je razvijati etičke smjernice za upravljanje vještačkom inteligencijom kako bi tehnološki razvoj služio javnom interesu. Složenost savremenih izazova u oblasti zaštite podataka zahtijeva odlučnu reakciju države. U suprotnom, rizikuje se ugrožavanje privatnosti, sužavanje prostora za kritiku i dugoročno slabljenje procesa demokratizacije.

CGO zato poziva nadležne organe da odgovorno i pravovremeno obezbijede adekvatan nivo zaštite ličnih podataka u vremenu intenzivne digitalne transformacije, poručio je Vukčević. Međunarodni dan zaštite podataka o ličnosti obilježava se 28. januara, u znak sjećanja na usvajanje Konvencije 108 Savjeta Evrope iz 1981. godine, prvog međunarodnog pravnog akta posvećenog zaštiti ličnih podataka, zaključuje se u saopštenju.