Države ograničavaju pristup društvenim mrežama djeci

Australija je u decembru postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila društvene mreže djeci mlađoj od 16 godina, blokirajući im pristup platformama kao što su TikTok, Jutjub i Metini Instagram i Fejsbuk. Ovu zabranu pažljivo prate i druge države koje razmatraju slične mjere zasnovane na starosnoj granici, a Britanija i Francuska su posljednje koje su nagovijestile takve planove, dok raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost djece.

Istorijski zakon usvojen u novembru 2024. obavezao je velike platforme društvenih mreža da od 10. decembra 2025. blokiraju pristup maloljetnicima mlađim od 16 godina, što predstavlja jednu od najstrožih regulativa na svijetu usmjerenih na velike tehnološke kompanije. Kompanije koje se ne budu pridržavale zakona mogle bi se suočiti sa kaznama do 34,3 miliona dolara.

Britanija razmatra zabranu društvenih mreža po uzoru na Australiju kako bi se djeca bolje zaštitila na internetu. Vlada nije precizirala starosnu granicu, ali je naglasila da razmatra zabranu “za djecu ispod određene starosti”, kao i mogućnost da je postojeća digitalna starosna granica za davanje saglasnosti postavljena prenisko.

Kineski regulator za sajber-prostor uveo je takozvani program “režim za maloljetnike”, koji podrazumijeva ograničenja na nivou uređaja i posebna pravila za aplikacije, kako bi se, u zavisnosti od uzrasta, ograničilo vrijeme provedeno pred ekranom.

Danska je u novembru saopštila da će zabraniti društvene mreže djeci mlađoj od 15 godina, uz mogućnost da roditelji daju izuzetke i omoguće pristup određenim platformama. Većina stranaka u parlamentu najavila je da će podržati plan uoči formalnog glasanja.

U Francuskoj je Nacionalna skupština 26. januara usvojila zakon kojim se djeci mlađoj od 15 godina zabranjuje korišćenje društvenih mreža, usljed rastuće zabrinutosti zbog onlajn nasilja i rizika po mentalno zdravlje. Prijedlog zakona još treba da razmotri Senat prije konačnog glasanja u donjem domu.

U Njemačkoj, maloljetnici uzrasta od 13 do 16 godina mogu da koriste društvene mreže samo uz saglasnost roditelja, ali zagovornici zaštite djece tvrde da su kontrole nedovoljne. U Italiji, djeci mlađoj od 14 godina potrebna je saglasnost roditelja za otvaranje naloga na društvenim mrežama, dok od tog uzrasta naviše saglasnost nije potrebna.

Malezija je najavila da će od 2026. zabraniti društvene mreže korisnicima mlađim od 16 godina, dok je Norveška u oktobru 2024. predložila podizanje starosne granice sa 13 na 15 godina, uz mogućnost roditeljske saglasnosti ako su djeca mlađa od te granice. U SAD-u, Zakon o zaštiti privatnosti djece na internetu zabranjuje kompanijama da prikupljaju lične podatke od djece mlađe od 13 godina bez saglasnosti roditelja.

Evropski parlament je u novembru usvojio rezoluciju kojom se poziva na uvođenje minimalne starosne granice od 16 godina za društvene mreže, kako bi se obezbijedilo “onlajn angažovanje primjereno uzrastu”. Rezolucija nije pravno obavezujuća, ali predstavlja jasan signal o potrebama zaštite djece na internetu.

Platforme društvenih mreža, uključujući TikTok, Fejsbuk i Snepčet, navode da korisnici moraju imati najmanje 13 godina da bi otvorili nalog. Međutim, zagovornici zaštite djece smatraju da su te kontrole nedovoljne, a zvanični podaci u nekoliko evropskih zemalja pokazuju da ogroman broj djece mlađe od 13 godina ima naloge na društvenim mrežama.