Više od 1,7 miliona eura u humanitarne svrhe kroz institut odloženog krivičnog gonjenja

Više od 1,7 miliona eura uplaćeno je u humanitarne svrhe kroz institut odloženog krivičnog gonjenja u Crnoj Gori u periodu od 2021. do kraja 2025. godine, pokazuju podaci iz godišnjih izvještaja Državnog tužilaštva. Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) ističu da mehanizam ostvaruje “značajan društveni i finansijski efekat” i najavljuju izmjene pravila po kojima se novac raspodjeljuje.

Prema tim podacima, kroz institut je 2021. godine u humanitarne svrhe uplaćeno 520.850 eura, 2022. oko 306 hiljada, 2023. nešto više od 306 hiljada, a 2024. godine 285.150 eura, dok je 2025. uplaćeno 322.585,50 eura. VDT navodi da je “najveći dio sredstava opredijeljen bolnicama i dnevnim centrima, čime je ostvarena neposredna društvena korist”. Takođe, kroz isti mehanizam nadoknađivana je i šteta oštećenima, a u 2021. godini isplaćeno je 506.767 eura, dok su u narednim godinama ti iznosi bili višestruko manji - 11.784 eura 2022, 12.510 eura 2023. i 14.141 eura 2024. godine.

Institut odloženog krivičnog gonjenja koristi se u velikom broju slučajeva - 2021. godine primijenjen je u odnosu na 1.488 lica, 2022. na 853, 2023. na 722, a 2024. na 657. Udio ovih slučajeva u ukupnom broju odbačenih krivičnih prijava kretao se između 18 i 27 odsto. Kada je riječ o naknadi štete, iz VDT-a navode da je “u 2024. godini isplaćeno više od 13.000 eura, naročito kod obaveza izdržavanja”, dok je “u 2025. oštećenima isplaćeno 17.740,82 eura”.

U odgovoru “Vijestima” iz VDT-a navode i način raspodjele novca, koji će biti predmet izmjena. “Vrhovno državno tužilaštvo na početku svake godine utvrđuje listu humanitarnih organizacija, fondova ili javnih ustanova u čiju korist će se uplaćivati novčani iznosi po osnovu rješenja”, ističu iz VDT-a. Naglašavaju da je sistem u fazi promjena i da je, početkom 2025. godine, uputila inicijativu za izmjenu Pravilnika o odloženom gonjenju, kako bi se uredili načini određivanja i trošenja uplaćenih sredstava.

Institut odloženog krivičnog gonjenja uređen je Zakonikom o krivičnom postupku i Pravilnikom o odloženom krivičnom gonjenju. Prema tom pravilniku, tužilac može odlučiti da ne pokrene krivični postupak za djela za koja je zaprijećena novčana ili kazna zatvora do pet godina, ukoliko ocijeni da to “ne bi bilo cjelishodno”, uzimajući u obzir prirodu djela, okolnosti pod kojima je učinjeno, raniji život učinioca i njegova lična svojstva.

Postupak počinje tako što tužilac poziva osumnjičenog da se izjasni da li prihvata određene obaveze, a u slučajevima kada se radi o naknadi štete ili sličnim obavezama, traži se i saglasnost oštećenog. Obaveze koje osumnjičeni može preuzeti uključuju naknadu štete, uplatu novca u humanitarne svrhe, izdržavanje, otklanjanje štetnih posljedica ili obavljanje društveno korisnog rada, koji može trajati od 40 do 120 sati. Ukoliko osumnjičeni ispuni preuzete obaveze u roku, tužilac donosi rješenje o odbacivanju krivične prijave, a ako to ne učini - krivično gonjenje se nastavlja.

Podaci iz izvještaja pokazuju da se ovaj institut najčešće primjenjuje kod lakših krivičnih djela, poput tjelesnih povreda, ugrožavanja sigurnosti, krađa, prevara, kao i u slučajevima neplaćanja izdržavanja i oštećenja tuđe imovine. U takvim predmetima, umjesto vođenja krivičnog postupka, postupak se okončava ispunjenjem obaveza koje, kako navode iz tužilaštva, imaju i finansijski efekat i neposrednu korist za društvo.