Beton umjesto mandraća: Šta će reći UNESCO o Baošićima?

Dok je juče hercegnovska rivijera slavila 57. Praznik mimoze, u Baošićima se otvorilo pitanje devastacije mandraća. Naime, dok su se odvijali tradicionalni programi, u blizini je trajno postavljeno pitanje da li je država stigla na mjesto devastacije na vrijeme ili tek kada je bager već završio pola posla. Kompanija „Carine“ započela je nasipanje i betoniranje plaže ispod budućeg hotela, nakon čega je Uprava za zaštitu kulturnih dobara naložila hitnu obustavu radova.

U rješenju se navodi da je neophodno pribaviti konzervatorske uslove, uraditi konzervatorski projekat i prijaviti radove, uz posebno naglašenu stavku da se bagerisanje i betoniranje odvija u UNESCO zoni područja Kotora. S druge strane, investitor, biznismen Čedo Popović, ističe da posjeduje potrebnu dokumentaciju, uključujući građevinsku dozvolu i saglasnosti Morskog dobra, te tvrdi da prostor nije pod zaštitom kulturnih dobara. Opština Herceg Novi se oglasila navodeći da je dozvola izdata zakonito i da Uprava u zakonskom roku od 15 dana nije dostavila konzervatorske uslove.

Ova situacija postavlja mnoga pitanja: ako je sve bilo u redu, zašto je izdata hitna obustava? A ako nije bilo u redu, ko je i kada propustio da reaguje? Ovo nije samo pitanje jedne plaže ili mandraća, već i modela upravljanja obalom, zbog kojeg UNESCO „diše za vratom“. Prema podacima UNESCO-a, mandraći su dio sačuvane cjelovitosti prostora, ali su integritet i autentičnost ugroženi prekomjernom urbanizacijom i razvojnim pritiscima.

Prema informacijama mještana, radovi su nastavljeni čak i tokom noći, što dodatno naglašava hitnost situacije. Na jučerašnjoj proslavi Praznika mimoze, poruka je jasna: tradicija se ne čuva samo riječima na bini, već odlukama na terenu. Ukoliko se prostor tretira kao građevinska tabla, svaka naredna fešta biće samo lijepa na fotografijama, a prazna u sadržaju. Ovo je još jedna tužna priča o ugroženoj tradiciji i kulturi našeg prostora.