Na drugoj strani Jadrana nalazi se najveći nepostojeći grad u Evropi

U italijanskoj regiji Pulja smješten je najveći neformalni migrantski grad u Evropi, Borgo Mezanone, koji predstavlja ključnu radnu snagu za poljoprivredu Italije. Iako neprepoznat od strane vlasti, ovdje žive hiljade migranata, što otkriva tešku situaciju s kojom se suočavaju.

2
Na drugoj strani Jadrana nalazi se najveći nepostojeći grad u Evropi

Na suprotnoj obali Jadrana, u italijanskoj regiji Pulja, smješten je najveći nepostojeći grad u Evropi, Borgo Mezanone. Ovaj grad, koji se nalazi 250 kilometara vazdušne linije od crnogorske obale, predstavlja najveće neformalno migrantsko naselje na Starom kontinentu.

Borgo Mezanone, smješten nedaleko od Fođe, simbol je skrivenog sistema koji snabdijeva evropsku poljoprivredu jeftinom radnom snagom. U ovom naselju žive hiljade ljudi, a veliki broj njih su migranti iz Afrike i Azije koji često nemaju regulisan pravni status. Iako su 'nevidljivi', oni igraju ključnu ulogu u italijanskoj ekonomiji, posebno na njivama oko Fođe, gdje se prikuplja gotovo 40 procenata ukupne količine paradajza na italijanskom tržištu.

Procjenjuje se da čak 65 procenata radne snage na ovim njivama čine ilegalni migranti. Kuće u Borgo Mezanoneu su većinom ručno izgrađene od otpadnog materijala, a naselje se suočava s velikim infrastrukturnim izazovima, uključujući nedostatak kanalizacije i stabilnog snabdijevanja strujom. Žitelji zavise od cistjerni koje vodu dopremaju svako nekoliko dana, a svakodnevica im je ispunjena gomilama otpada i improvizovanim instalacijama.

I pored teških uslova, u naselju postoje razni sadržaji, uključujući prodavnice, frizerske salone, zanatske radnje, crkve i džamije, što ukazuje na postojanje paralelnog društvenog sistema koji funkcioniše izvan formalnih okvira. Iako je Borgo Mezanone veći i življi od okolnih naselja, vlasti ga i dalje ne priznaju. Mnogi migranti su postali stalni stanovnici, živeći ovdje i po deset godina.

Jedan od njih, Senegalac Abdul Kamara, koji u Borgo Mezanoneu živi od 2015. godine, ističe: “Volio bih da odem odavde, ali ne mogu. Ovdje makar imam posao, drugdje ne bih imao ništa.” Njegov radni dan traje od 16 sati, a zarađuje od 35 do 70 eura, ali bez ikakvih ugovora ili pravne zaštite.

Radnici se zapošljavaju preko posrednika, što dovodi do teške eksploatacije, jer dio primanja uzimaju posrednici. U naselju se suočavaju i sa problemima kriminala i nasilja, a u posljednje vrijeme su zabilježena i ubistva. Pored toga, zdravstveni rizici su također prisutni, s obzirom na to da su zabeleženi slučajevi tuberkuloze, a medicinsku pomoć često pružaju humanitarne organizacije.

Italijanske vlasti su izdvajale značajna sredstva za poboljšanje uslova života migranata, ali su mnogi projekti ostali neostvareni, dok je sistem izdavanja radnih dozvola izuzetno komplikovan. Tokom 2024. godine, samo 7,8 procenata migranata koji su legalno došli u Italiju uspelo je da dobije ugovor i boravišnu dozvolu.

Brigu o stanovnicima naselja vode nevladine organizacije i katolička crkva. Izvještači španskog lista El Pais, koji su nedavno posjetili Borgo Mezanone, primijetili su da su migranti oprezni zbog negativnih iskustava s novinarima. “Ne želimo ni da ostatak Italije vidi uslove u kojima živimo”, rekao je jedan od mještana, ukazujući na stigmu s kojom se suočavaju.

Pročitaj još

Mozak zadržava svijest satima nakon smrti, pokazuje istraživanje

Naučna istraživanja ukazuju na to da mozak može zadržati svijest satima nakon proglašavanja smrti. Ova otkrića postavljaju nova pitanja o definiciji smrti i postupcima reanimacije.

Mozak zadržava svijest satima nakon smrti, pokazuje istraživanje

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.