Mozak zadržava svijest satima nakon smrti

Možda je teško povjerovati, ali mozak može zadržati određeni stepen svijesti satima nakon što ljekari proglase pacijenta mrtvim. Ove fascinantne informacije iznesene su na naučnoj konferenciji koja se održala u američkoj državi Arizona, a prenosi ih danas Tajms.

Nakon proučavanja iskustava bliske smrti onih koji su se oporavili nakon srčanog zastoja, učesnica konferencije je istakla potrebu za ponovnom procjenom "reverzibilnosti smrti". Ona je sugerisala da bi ljekari trebali duže nastaviti s pokušajima reanimacije pacijenata, a bolnice bi trebale preispitati svoje pristupe u vezi s uzimanjem organa za donaciju.

Definicija smrti, koja se opisuje kao nepovratan prekid cirkulatorne i moždane funkcije, može se ispostaviti teže odrediti nego što se ranije mislilo. Ana Fauler, studentkinja na Državnom univerzitetu Arizone, izjavila je da prelaz između života i smrti možda nije naglo isključivanje svijesti, već "postepeni proces" koji ne samo da nauka može odlagati, već i direktno osporavati.

Tokom sastanka Američkog udruženja za unapređenje nauke u Finiksu, Fauler je ukazala na to da novi dokazi sugeriraju da biološke i neuronske funkcije ne prestaju naglo. Umjesto toga, one opadaju tokom minuta do sati, što sugeriše da se smrt odvija kao proces, a ne kao trenutni događaj.

"Studije srčanog zastoja pokazuju da se do 20 procenata preživjelih sjeća svjesnih iskustava tokom perioda odsutne kortikalne aktivnosti", istakla je Fauler. Analizirala je desetine studija, uključujući i one o "neuroelektričnoj aktivnosti na pragu smrti". Istraživanje iz 2019. godine otkrilo je da mozak može emitovati električne signale mnogo minuta nakon smrti, ili čak satima ako je sačuvan.

Sem Parnija, direktor istraživanja intenzivne njege i reanimacije na Univerzitetu u Njujorku, rekao je da je vjerovatno da će mnogim ljudima koji umru u bolnici posljednja stvar koju čuju biti ljekar koji izgovara riječi "vrijeme smrti", jer ostaju svjesni duže nego što se očekivalo.

Studija iz 2023. godine u časopisu "Resuscitation" pokazala je da se svijest, budnost i kognitivni procesi mogu javiti tokom srčanog zastoja i do sat vremena dok se izvodi KPR. Fauler je naglasila da smrt treba posmatrati kao proces sa različitim fazama, slično kao što se ocjenjuje rak u različitim stadijumima.

"Potrebna su dalja istraživanja kako bi se procijenilo najbolje vrijeme za uzimanje organa od donora nakon smrti", dodala je Fauler. Razumijevanje biološkog vremena smrti može pomoći u donošenju odluka s naučnom preciznošću i etičkom jasnoćom.

"Istraživanja su pokazala da se mozak ne gasi odmah kada srce prestane da kuca. Kratki naleti organizovane moždane aktivnosti, često nazvani svjesnost, mogu se javiti nakon srčanog zastoja, a neki pacijenti koji su oživljeni prijavljuju svjesna iskustva tokom ovog perioda", zaključila je Fauler.