Diskriminacija i nasilje u porodici u Crnoj Gori

U prvoj polovini 2025. godine, Ombudsman Crne Gore postupao je u 149 predmeta diskriminacije i utvrdio povredu prava u svakom trećem slučaju. Iako su upućene brojne preporuke institucijama, one se i dalje ne sprovode. Najviše pritužbi odnosi se na zapošljavanje, dok je broj predmeta nasilja u porodici gotovo duplo veći nego lani.

Građani se najčešće obraćaju Zaštitniku ljudskih prava i sloboda kada ostanu bez posla ili kada su diskriminisani zbog „pogrešne“ pripadnosti. U izvještaju se navodi da se diskriminacija i dalje dešava u svakodnevnom životu, uprkos postojećim zakonima i strategijama. Tokom ove godine zaprimljeno je više od stotinu pritužbi, a do kraja jula okončano je 124 slučaja, od kojih je u 63 slučaja utvrđena diskriminacija.

Najveći broj pritužbi, čak 51 predmet, odnosi se na rad i zapošljavanje. Građani su se žalili da su ostajali bez ugovora, premještani na lošija radna mjesta ili nisu birani na konkursima zbog različitih osnova, uključujući političku pripadnost, invaliditet ili starosnu dobi. Ombudsman je primijetio da odluke često nijesu zasnovane na mjerljivim kriterijumima, već na neprovjerljivim obrazloženjima.

Posebno su osjetljive pritužbe koje se tiču rodnog identiteta i invaliditeta. U prvoj polovini godine podnijeto je 11 pritužbi zbog rodnog identiteta, a u šest slučajeva utvrđena je diskriminacija. Takođe, zaprimljeno je 16 pritužbi od osoba s invaliditetom, pri čemu je u gotovo polovini potvrđena diskriminacija zbog nepristupačnih radnih mjesta i izostanka prilagođavanja.

Konkretni slučajevi govore o neadekvatnom postupanju institucija. Na primjer, utvrđeno je da su fizioterapeuti u nepovoljnom položaju u odnosu na druge zdravstvene radnike, a Ministarstvu zdravlja je upućena preporuka koja nije sprovedena. Sličan problem zabilježen je i kod amblema Specijalne jedinice policije, koji je ocijenjen kao nespojiv sa načelima jednakosti.

U izvještaju se također navodi da je nasilje u porodici gotovo duplo češće, s 786 predmeta u prvoj polovini 2025. godine, naspram 446 u istom periodu prošle godine. U predmetima iz Bara i Ulcinja, Ombudsman je uočio propuste u procjeni rizika i zaštiti žrtava, ali preporuke nisu u potpunosti sprovedene.

Izvještaj takođe bilježi sve više pritužbi zbog govora mržnje i seksističkih sadržaja u medijima. U više slučajeva, sporni komentari prema ženama ostali su neuklonjeni i nakon preporuka. Dodatni problem predstavlja nevođenje zakonom propisanih evidencija o slučajevima diskriminacije od strane institucija, što otežava sistemsko praćenje i kreiranje efikasnih politika.

Ombudsman naglašava da se veliki dio problema ponavlja svake godine zbog ignorisanja preporuka nadležnih institucija. Iako su preporuke često precizne, one ostaju bez odgovora, što dodatno podriva povjerenje građana u institucije. Zakoni postoje, ali praksa zaostaje, što šalje poruku da kršenje prava često ostaje bez posljedica. Potrebno je hitno usvojiti nove zakone o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije, kao i osigurati da institucije konačno počnu sprovoditi svoje obaveze.