Smrt Šabunjina postavlja nova pitanja o bezbjednosti streljane

Trostruko ubistvo u Danilovgradu otvara pitanja o bezbjednosnim procedurama u streljani. Stručnjak Ivan Pekić ističe potrebu za analizom svih aspekata kontrole pristupa oružju.

1
Smrt Šabunjina postavlja nova pitanja o bezbjednosti streljane

Trostruko ubistvo u Danilovgradu, koje se dogodilo prije nekoliko dana, postavlja ključna pitanja o bezbjednosti streljane i načinu kontrole pristupa oružju. Stručnjak za bezbjednost Ivan Pekić smatra da je važno analizirati kako su slabe karike u sistemu mogle doprinijeti ovom tragičnom događaju.

Mihail Nikolajevič Šabunjin, tridesetogodišnji ruski državljanin, ušao je u streljanu "Češka zbrojevka" i ubio trojicu zaposlenih, a potom pobjegao prema Herceg Novom, gdje je izvršio samoubistvo nakon policijske potjere. Policija je saopštila da tokom potjere nije bilo povrijeđenih među službenicima.

Pekić naglašava da istraga mora obuhvatiti ne samo motive i kretanje Šabunjina, već i način na koji je pristup oružju mogao prerasti u ubistvo. Prema njegovim riječima, Šabunjin je ranije koristio streljanu i komunicirao sa zaposlenima, što bi trebalo da bude predmet analize.

Prema informacijama medija, neposredno prije zločina, Šabunjin je tražio da puca sa dva pištolja, a nakon gađanja okrenuo je oružje prema zaposlenima, ubivši instruktora Momira Radonjića (67) i dvojicu drugih mladih radnika, Petra Globarevića (24) i Nemanju Kapora (20). Vlasnik streljane preživio je jer je spavao u susjednoj prostoriji.

Šabunjin je nakon zločina uzeo oružje i municiju, pobjegao automobilom jedne od žrtava, a zatim je nastavio taksijem prema Primorju. U Herceg Novom, nije imao novca za vožnju, pa je taksisti ostavio telefon i pasoš kao zalog. Kada je lociran u šumovitom području iznad Tople, pucao je prema policiji, ali niko nije povrijeđen. Akcija je okončana kada je izvršio samoubistvo.

Pekić naglašava da je ključno pitanje kako je osoba bez kriminalnog dosjea mogla postati trostruki ubica. On smatra da je potrebno analizirati sve aspekte kontrole pristupa oružju, uključujući procedure identifikacije i nadzora. Takođe, upozorava na fenomen "efekta poznatog lica", gdje ranije poznanstvo sa zaposlenima može smanjiti nivo opreza.

Osim toga, Pekić se protivi ideji da bi državljanstvo samo po sebi trebalo da bude bezbjednosni indikator visokog rizika, ističući potrebu za unapređenjem procedura za sve korisnike streljane, posebno one koji nisu članovi streljačkih društava. On naglašava važnost analize podataka o korišćenju oružja i municije, kao i postojanje mehanizama za pravovremeno prepoznavanje promjena u ponašanju korisnika.

Na kraju, Pekić upozorava da je potrebno sprovesti dubinsku bezbjednosnu reviziju sistema nakon što je oružje iz prostora pod kontrolom korišćeno za izvršenje krivičnog djela. Takođe, naglašava potrebu analize svih procedura, nadzora i odgovornosti zaposlenih.

Komentari

Pročitaj još

Istraga o zagađenju mora kod Svetog Marka u Tivtu

U Tivatskom zalivu primijećene su masne mrlje koje izazivaju zabrinutost zbog mogućeg zagađenja. Nadležne službe pokrenule su istragu.

Istraga o zagađenju mora kod Svetog Marka u Tivtu

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.