Dizdarević: Šabunjin je mogao biti indoktriniran za zločin

Međunarodna saradnja i istraga u slučaju trostrukog ubistva u Danilovgradu, koje je počinio ruski državljanin Mihail Šabunjin, mogla bi pružiti odgovore da li je ubica bio involviran u vjerske ili neke nevladine organizacije koje su ga indoktrinirale i podstakle na zločin. Profesor kriminalističke policije i stručnjak za bezbjednost Sandi Dizdarević ističe da, ukoliko je Šabunjin indoktriniran ili vrbovan na teritoriji druge države, postoji bojazan da nadležni tih država neće dostaviti podatke Crnoj Gori. Ipak, poziva na traganje jer uvijek postoji izuzetak, posebno ako su u pitanju prijateljske zemlje.

Posljednjeg dana avgusta, Šabunjin je na strelištu ubio Petra Globarevića (24) i Nemanju Kapora (20) iz Podgorice, kao i Momira Radonjića (67) iz Danilovgrada. Nakon višesatne potrage, policija ga je locirala i opkolila u naselju Topla, gdje je izvršio samoubistvo.

Dizdarević smatra da, ukoliko crnogorski istražitelji nastave sveobuhvatnu istragu, vjerovatno će doći do onih koji su imali značajnu ulogu u zločinu. Preporučuje da se sprovede obavještajno istraživanje ne samo subjekata, već i njegovih veza i odnosa sa pojedincima i grupama, kako u Crnoj Gori, tako i u BiH, ali i šire. Time bi se povećale mogućnosti dolaska do odgovora na pitanje zašto je Šabunjin to učinio.

Prema njegovim riječima, ubica nije imao pripremljene puteve odlaska i potrebnu logistiku za bjekstvo. U slučaju da je preživio i bio uhapšen, rad na tom predmetu bi bio obuhvatniji i omogućio bi odgovore zašto je počinio zločin. Crnogorska policija je, kako objašnjava, napravila kvalitetne mjere prve intervencije odmah nakon saznanja da je počinjeno krivično djelo, identifikovala ubicu, saznala kojim se vozilom odvezao nakon zločina, aktivirala informatore i locirala počinitelja.

Dizdarević naglašava da je prvi korak bio da se Šabunjin opkoli, a drugi da je mogao da krene sa upotrebom smrtonosne sile prema policiji. S obzirom na to da je u ovom scenariju intenzitet policijsko-tužilačkih radnji smanjenog obima, ostaje pitanje da li će crnogorski organi ići korak dalje kako bi se istražilo da li je Šabunjin imao ideologe koji su ga indoktrinirali i podstakli da počini krivično djelo.

Do ključnih informacija može se doći vještačenjem telefona, ukoliko ga je imao i ako se uspije otvoriti, a značajno bi bilo saslušati sve osobe sa kojima se sastajao ili bio u kontaktu. Drugi pravac istraživanja odnosio bi se na spoznavanje ko je zapravo počinitelj, a takve informacije su moguće dobiti od države čiji je bio državljanin, ukoliko pristane da dostavi takve podatke.

U ovom pravcu, trebalo bi prikupiti podatke i od susjednih država preko kojih je došao ili u kojima je boravio. Saradnja sa međunarodnim partnerima mogla bi otkriti dio puta i procesa kao i dio profila Šabunjina.

S obzirom da je masovni ubica za pet dana tokom jula osam puta prešao granicu Crne Gore i Bosne i Hercegovine, jedan krak istrage treba da bude usmjeren i na taj segment. Ako se ukaže na kontakte sa određenim licima, vjerskim službenicima ili predstavnicima nevladinih organizacija, može se inicirati sprovođenje međunarodne istrage. Cilj bi bio spoznaja istine o motivima Šabunjina.