Kako vještačka inteligencija mijenja svakodnevni rad u Crnoj Gori

Vještačka inteligencija više nije samo tema naučnih konferencija ili tehnoloških startapa. Ona polako, ali sigurno, ulazi u kancelarije, hotele, bolnice i državne institucije širom Crne Gore. Pitanje više nije da li će AI promijeniti način na koji radimo — već koliko brzo smo spremni da tu promjenu prihvatimo i iskoristimo.

Godine 2025, UNDP i Vlada Crne Gore predstavili su prvi Izvještaj o procjeni spremnosti za primjenu vještačke inteligencije (AILA). Zaključak je jasan: Crna Gora se nalazi u tzv. „oportunističkoj fazi“ razvoja AI-ja, sa rezultatom 1.4 od mogućih 4. To znači da postoji potencijal, ali da su potrebna ozbiljnija ulaganja u znanja, vještine i digitalnu infrastrukturu. Na osnovu tog izvještaja priprema se Nacionalna strategija za vještačku inteligenciju 2026–2030, sa posebnim fokusom na javnu upravu i digitalnu transformaciju.

Premijer Crne Gore na nacionalnoj konferenciji „AI DIREKTNO: Crna Gora u vrijeme AI izazova“ izjavio je da je AI „treća razvojna šansa države“ — uz turizam i energetiku. Poruka je jasna: Prozor prilike je otvoren, a ko ga ne iskoristi, riskuje da zaostane.

Konkretni primjeri pokazuju da primjena tehnologije u Crnoj Gori nije samo teorija. U javnoj upravi, Ministarstvo javne uprave predstavilo je chatbot koji građanima pruža informacije o uslugama i procedurama, smanjujući gužve na šalterima i ubrzavajući odgovore na svakodnevne upite. U finansijama i poslovnim uslugama, Oxi, prva crnogorska digitalna radnica, razvijena je kao napredno rješenje koje olakšava administrativne i poslovne procese.

Sektor turizma, koji čini okosnicu crnogorske ekonomije, prepoznao je automatizaciju kao alat za personalizaciju usluga, upravljanje recenzijama i automatizaciju komunikacije s gostima — posebno u predsezoni i van sezone kada su timovi manji. U medijima, najmanje jedna crnogorska redakcija već koristi ove sisteme u svakodnevnom uređivačkom radu — od obrade teksta do praćenja tema i trendova.

Većina crnogorskih firmi danas eksperimentiše s alatima koji su globalno dostupni: ChatGPT za pisanje i odgovaranje na upite, Google Gemini za analizu podataka i integraciju s Google Workspace-om, te Claude za duže tekstove, istraživanje i analitičke zadatke. Međutim, jedan od ključnih izazova za firme u regiji jeste zavisnost od jednog AI dobavljača — tzv. vendor lock-in. Ako se sve osloni na jedan alat, svaka promjena cijene, politike ili dostupnosti direktno utiče na poslovanje.

Upravo tu dolazi do izražaja platforma Textie.ai — regionalno prilagođeno multi-LLM rješenje koje na jednom mjestu objedinjuje više AI modela (GPT, Claude, Gemini i open-source alternative), s podrškom za regionalna tržišta: bosanski, crnogorski, srpski i hrvatski jezik. Firme koje koriste ovu platformu mogu slobodno birati koji model koristiti za koji zadatak — bez zaključavanja uz jednog dobavljača — što u praksi znači veću fleksibilnost i niže troškove automatizacije.

Konkretni slučajevi upotrebe za crnogorske firme uključuju: kreiranje lokalnog sadržaja na crnogorskom/bosanskom za web stranice, društvene mreže i email kampanje, SEO optimizaciju tekstova prilagođenu regionalnom tržištu, kao i prevod i lokalizaciju dokumenata i poslovnih materijala.

Dok menadžment razmišlja o strategiji, zaposleni imaju praktičnija pitanja. Najčešća pitanja uključuju: „Hoće li AI uzeti moj posao?“ Istraživanja pokazuju da tehnologija preuzima zadatke, a ne čitava radna mjesta. Prema konsultantskoj firmi Incedo, kompanije koje uvode AI bilježe povećanje produktivnosti od 20 do 25 posto — bez proporcionalnog smanjenja broja zaposlenih. Ključ je u tome što tehnologija rješava repetitivne dijelove posla, dok ljudima ostavlja kompleksniji, kreativniji i relacioni rad.

U vezi sa pitanjem „Da li je teško početi koristiti AI alate?“, za svakodnevne poslovne zadatke — pisanje, prevod, analizu, prezentacije — početak je jednostavan. Većina alata ne zahtijeva tehničko predznanje, a kriva učenja je kratka. Bitno je početi s jednim konkretnim zadatkom, a ne pokušavati odjednom promijeniti cijeli radni proces.

Pitanje sigurnosti podataka je takođe legitimno, posebno za firme koje rade s povjerljivim informacijama. Rješenja poput platforme Textie.ai nude poslovne pakete s pojačanim kontrolama privatnosti. Svakako treba provjeriti uslove korišćenja svakog alata i izbjegavati unos osjetljivih podataka u besplatne, javne verzije AI sistema.

Za pitanje „Koji AI alat je pravi za moju firmu?“, ne postoji jedan univerzalni odgovor. Zavisi od veličine firme, sektora i konkretnih potreba. Preporuka je testirati dva do tri alata na jednom realnom poslovnom zadatku, uporediti rezultate i odlučiti na osnovu iskustva — ne na osnovu marketinških obećanja.

Za mala i srednja preduzeća, ulazak u svijet automatizacije ne mora biti komplikovan ni skup. Prvi korak je identifikovati jedan repetitivni zadatak koji troši najviše vremena — pisanje ponuda, odgovaranje na mejlove, prevod materijala. Testirajte besplatne verzije alata kao što su ChatGPT, Claude ili Textie.ai tokom jedne radne sedmice. Uključite tim — alat donosi bolje rezultate kada ga koriste zaposleni koji razumiju kontekst posla. Pratite rezultate — mjerite ušteđeno vrijeme i kvalitet outputa nakon prvog mjeseca. Povežite se s lokalnim ekosistemom — Fond za inovacije Crne Gore i program e-Inovacije nude podršku i grantove za firme koje uvode inovativna digitalna rješenja. Razmislite o skaliranju — kada jedan alat donese rezultate, proširite primjenu na druge procese i odjele.

Crna Gora ima sve predispozicije da postane regionalni centar za inovativne biznise. Ona je tu ne kao prijetnja, već kao alat koji može ubrzati taj put — za one koji se odluče da krenu.