U Podgorici održan okrugli sto o značaju baterijskog skladištenja energije

U Podgorici je 10.03.2026. održan okrugli sto pod nazivom „Značaj baterijskog skladištenja električne energije za elektroenergetski sistem Crne Gore“, koji su organizovali Centar za energiju i ekologiju (ENEKO centar) i Crnogorski operater tržišta električne energije (COTEE) u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU). Akademik Igor Đurović ispred CANU i ENEKO centra podsjetio je da ENEKO centar postoji već 25 godina, i da je prije nekoliko godina ponovo aktiviran da bi intenzivirao saradnju sa institucijama i kompanijama iz elektroenergetskog sektora. On je naglasio cilj umrežavanja na visokom nivou i značaj saradnje sa regionom, posebno kroz projekte vezane za održavanje mreže i procjenu potrošnje energije primjenom metoda zasnovanih na vještačkoj inteligenciji.

Predstavnik Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) Maksim Vučinić poručio je da ubrzani razvoj solarne proizvodnje donosi značajne koristi, ali i nove tehničke i operativne izazove. Napomenuo je da se obrnutim tokovima energije, nestabilnosti napona i drugim problemima sve češće susrećemo u distributivnim mrežama, te da baterijski sistemi za skladištenje energiju (BESS) povećavaju fleksibilnost sistema i olakšavaju integraciju obnovljivih izvora, ali njihova isplativost i regulatorni okvir ostaju klјučni faktori. Dodao je da model podsticaja mora jačati pouzdanost mreže i omogućiti rad državnih i privatnih kompanija u zajedničkom interesu građana i privrede.

Tokom prvog predavanja prof. dr Veselinke Grudić sa Metalurško-tehnološkog fakulteta iz Podgorice naglasila je da potražnja za energijom raste zbog industrijalizacije, rasta stanovništva i tehnološkog razvoja, a obnovljivi izvori doprinose smanjenju emisija. Istaknula je da su litijum-jonske baterije centralne zbog balansa gustine energije i snage, ali da su rezerve litijuma ograničene pa se sve više istražuju alternative, poput natrijum-jonskih baterija. Natrijum je široko rasprostranjeniji i jeftiniji, ali gustina energije može biti niža, pa su natrijum-jonske baterije pogodne za stacionarne sisteme skladištenja. Poseban fokus bio je na natrijum-jonskim baterijama na bazi željeza i na razvoj hard-karbon materijala dobivenog iz biomase vinske industrije Crne Gore, koji se pretvara u materijal pogodan za upotrebu u baterijama. U laboratorijskim uslovima razvijen je i prototip natrijum-jonske baterije sa stabilnim performansama, što potvrđuje potencijal ovih materijala za energetsku tranziciju.

U drugom predavanju prof. dr Martin Ćalasan sa Elektrotehničkog fakulteta u Podgorici ukazao je da se elektroenergetski sistemi širom svijeta ubrzano mijenjaju usljed rasta proizvodnje energije iz sunca i vjetra. Proizvodnja je promjenjiva i zavisi od vremenskih prilika, pa sistemi za skladištenje postaju posrednik između proizvodnje i potrošača. Njihova uloga nije samo tehnička, već i strateška, jer doprinose sigurnosti snabdijevanja i omogućavaju rad mreže i električnih vozila. Današnji mrežni sistemi su složeniji nego ranije, a razvoj skladištenja energije važan je dio budućih infrastrukturnih kapaciteta u Crnoj Gori. Osim u elektroenergetici, ovi sistemi doprinose razvoju elektromobilnosti i koncepta povezivanja vozila sa elektroenergetskom mrežom.

Zaključak stručnjaka je da su neophodni kvalitetni sistemi za skladištenje energije, uz adekvatan regulatorni okvir i ekonomsku isplativost, ključni za sigurnu i održivu energetsku tranziciju Crne Gore u narednim godinama.