U Ginisovu knjigu rekorda upisan najmanji QR kod na svijetu

Novi QR kod, koji je upisan u Ginisovu knjigu rekorda, ima površinu od svega 1,98 kvadratnih mikrometara, što ga čini manjim od većine bakterija. Ovaj rekord je potvrđen u prisustvu svjedoka, a nezavisnu verifikaciju izvršio je Univerzitet u Beču. U projektu je značajnu ulogu odigrao i USTEM – Centar za elektronsku mikroskopiju pri TU Beč, gdje je obavljeno očitavanje koda. Interesantno je da je novi QR kod čak 37 odsto manji od prethodnog svjetskog rekordera, prenosi N1 Sarajevo.

Ne samo mali, već i dugotrajan

Profesor Paul Majrhofer s Instituta za nauku i tehnologiju materijala pri TU Beč objašnjava da mikrometarske strukture danas nisu rijetkost, ali pravi izazov leži u njihovoj stabilnosti i dugoročnoj čitljivosti. Atomi se vremenom pomjeraju, praznine se popunjavaju, a informacije nestaju. Austrijski tim je razvio izuzetno mali, ali stabilan i višestruko čitljiv QR kod.

Ipak, sama veličina nije ono što ovaj poduhvat čini revolucionarnim. Kako ističe profesor Majrhofer, mikrometarske strukture nisu rijetkost, ali izazov je učiniti ih trajnim i pouzdanim za dugotrajno skladištenje podataka.

Keramika kao materijal budućnosti

Ključ uspjeha leži u materijalu. Naučnici su koristili tanke keramičke filmove, koji se primjenjuju u zaštitnim premazima za visokoperformansne alate i koji podnose ekstremne uslove. QR kod je ugraviran fokusiranim jonskim zracima u tanki sloj keramike, a svaka „tačka“ koda ima samo 49 nanometara, što je deset puta manje od talasne dužine vidljive svjetlosti. Kod je golim okom nevidljiv, ali se precizno očitava elektronskim mikroskopom.

Više od 2 terabajta na jednoj A4 stranici

Potencijal je impresivan: na površini A4 stranice moglo bi se pohraniti više od 2 terabajta podataka. Za razliku od klasičnih medija, keramički zapisi ne zahtijevaju energiju i mogu trajati vjekovima, pa čak i milenijumima. U vremenu kada data-centri troše ogromne količine energije i povećavaju emisiju CO₂, ova tehnologija otvara vrata klimatski prihvatljivijoj budućnosti digitalnog skladištenja.

Inspiracija iz prošlosti

- Živimo u dobu u kojem nas preplavljuju informacije, ali naše znanje čuvamo na kratkotrajnim medijima - kaže Aleksander Kirnbauer iz kompanije Cerabyte. Dok su drevne civilizacije uklesavale znanje u kamen, moderne informacije često nestaju. Keramičko skladištenje slijedi isti princip: informacije se upisuju u stabilne, inertne materijale koji nadživljavaju generacije.

Istraživači naglašavaju da je ovo tek početak. Planiraju da testiraju nove materijale, povećaju brzinu upisa i omoguće industrijsku primjenu keramičkih memorijskih sistema, čime bi dugoročno skladištenje podataka postalo praktično i ekološki prihvatljivo.