Nova mjerenja otkrivaju: Jupiter manji nego što smo mislili

Jupiter, najveća planeta Sunčevog sistema, manji je i spljošteniji nego što su naučnici ranije smatrali, pokazuju nova mjerenja. Ova otkrića proizašla su iz istraživanja radio-podataka sa svemirske letjelice Džuno, koja od 2016. godine prikuplja podatke o ovoj gasovitoj planeti.

U saopštenju koautora studije, Johai Kaspi, planetarnog naučnika sa Vajcmanovog instituta za nauku u Izraelu, naglašeno je da će „udžbenike morati da ažuriramo. Veličina Jupitera se, naravno, nije promijenila, ali način na koji je mjerimo jeste“. Ranija mjerenja, koja su usvojena kao standard, proizašla su iz misija Vojadžer 1 i 2, kao i Pionir 10 i 11, i izvršena su prije oko 50 godina.

Misija Džuno omogućila je prikupljanje znatno više radio-podataka u posljednje dvije godine, što je rezultiralo preciznijim mjerenjima. Naučnici su sada uspjeli da odrede veličinu Jupitera sa tačnošću od oko 400 metara u svakom pravcu. „Samo poznavanjem udaljenosti do Jupitera i posmatranjem kako se okreće moguće je odrediti njegovu veličinu i oblik“, rekao je Kaspi, dodajući da su potrebne sofisticiranije metode za zaista precizna mjerenja.

U novoj studiji, istraživači su pratili kako se radio-signali koje Džuno šalje ka Zemlji savijaju dok prolaze kroz Jupiterovu atmosferu. Ova mjerenja su omogućila timu da uzme u obzir Jupiterove vjetrove, koji blago mijenjaju oblik planete. Na osnovu novih podataka, poluprečnik Jupitera iznosi 66.842 kilometara, što je 12 kilometara manje nego što je ranije mjerena veličina. Ekvatoralni poluprečnik sada iznosi 71.488 kilometara, četiri kilometra manje nego ranije.

Eli Galanti, još jedan koautor studije i stručnjak za gasovite džinove, istakao je značaj ovih promjena: „Ovih nekoliko kilometara je važno. Čak i malo pomjeranje poluprečnika omogućava da se naši modeli unutrašnjosti Jupitera mnogo bolje uklope sa gravitacionim podacima i sa mjerenjima atmosfere“. Ažurirana mjerenja će unaprijediti razumijevanje unutrašnje građe Jupitera, ali će takođe pomoći naučnicima da tumače podatke o gasovitim džinovima izvan Sunčevog sistema.

„Ovo istraživanje nam pomaže da razumijemo kako planete nastaju i evoluiraju“, rekao je Kaspi, dodajući da je Jupiter vjerovatno bio prva planeta koja se formirala u Sunčevom sistemu. Proučavanjem Jupitera, naučnici se približavaju razumijevanju kako su Sunčev sistem i planete poput naše nastali.