Medalje na Zimskim olimpijskim igrama biće najskuplje u istoriji

Na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Kortini, koje se održavaju ovog mjeseca, sportistima će biti dodijeljeno više od 700 medalja, a one će imati najveću novčanu vrijednost u istoriji Igara. Osim neprocjenjive sentimentalne vrijednosti za osvajače, medalje sa ovogodišnjih Zimskih olimpijskih igara u Italiji biće i najskuplje do sada, posmatrano kroz vrijednost plemenitih metala od kojih su izrađene.

Prema podacima kompanije FactSet, cijene zlata i srebra porasle su za oko 107 odsto u odnosu na period od Olimpijskih igara u Parizu u julu 2024. godine. Zahvaljujući tom snažnom rastu, zlatne medalje danas vrijede oko 2.300 dolara samo na osnovu vrijednosti metala, što je više nego dvostruko u poređenju sa njihovom procijenjenom vrijednošću na Igrama u Parizu. Srebrene medalje, koje pripadaju drugoplasiranim sportistima, procjenjuju se na oko 1.400 dolara, što je gotovo tri puta više nego prije dvije godine.

Rast cijene srebra djelimično se pripisuje povećanoj potražnji manjih investitora, dok je cijena zlata porasla nakon što su velike centralne banke uvećale svoje zlatne rezerve, a investitori pojačano ulagali u ovaj tradicionalni siguran vid imovine usljed globalnih političkih previranja. Pobjednici će medalje dobiti iz Italijanske državne kovnice i Poligrafskog instituta, gdje su izrađene od recikliranog metala.

Ipak, iza sjaja ne krije se uvijek i puna plemenitost. Naime, u zlatnoj medalji svega šest grama od ukupno 506 grama čini čisto zlato, dok je ostatak izrađen od srebra. Bronzane medalje, napravljene od bakra, teške su oko 420 grama i, prema podacima organizatora Igara, vrijede tek oko 5,60 dolara po komadu. Olimpijske zlatne medalje nijesu izrađivane od čistog zlata još od Igara 1912. godine u Stokholmu, navodi londonska aukcijska kuća Baldwin’s. Te medalje težile su svega 26 grama, a njihova tadašnja vrijednost bila je manja od 20 dolara. Preračunato prema današnjem nivou američke potrošačke inflacije, ta suma iznosi oko 530 dolara.