Javne ostavke i tajni dogovori: Račun kafe kod Satlera

U Crnoj Gori se očigledno priprema redefinicija političkih odnosa, a polazne pozicije su poznate: EU traži reforme i političku stabilnost, dok vlast ima dvotrećinsku podršku, a opozicija želi povratak političkog uticaja. Građani pokušavaju da shvate gdje prestaje principijelna politika, a počinje politička trgovina.

Poslije praznika su se pojavile najave da bi politički mrtvi čvor mogao biti razvezan. Predstavnici vladajuće većine i opozicije su spremni da rade na pronalaženju zajedničkih rješenja za ispunjavanje obaveza Crne Gore u procesu pridruživanja EU. Međutim, loša vijest je što su informacije o tome došle iz Delegacije EU, a ne od domaćih aktera.

Na nenajavljenom sastanku u prostorijama Delegacije EU u Podgorici, ambasador Johan Satler okupio je predstavnike vlasti i opozicije, uključujući premijera Milojka Spajića, predsjednika parlamenta Andriju Mandića i lidera opozicione DPS Danijela Živkovića. Glavne teme sastanka bile su povratak DPS-a u parlamentarni proces i sprovođenje traženih reformi, uključujući glasanje za zakone potrebne za usklađivanje sa EU.

Iz Delegacije EU su saopštili da su predstavnici vlasti i opozicije izrazili spremnost za rad na zajedničkim rješenjima. Opozicija je zatražila da dostavi jedinstvenu platformu sa svojim zahtjevima do kraja maja, kako bi se osigurao konsenzus za predstojeće glasanje u parlamentu.

Poslanik DPS Nikola Rakočević je poručio da opozicija ne može pristupiti dijalogu dok se ne povuku određeni zakoni. Pitanje zajedničke platforme moglo bi se pokazati komplikovanim, naročito uzimajući u obzir partiju NDP Milana Kneževića, koja se nalazi u neobičnom odnosu s vlasti i opozicijom.

Na sastanku u Delegaciji, Knežević je kritikovao međunarodnu zajednicu i EU, tvrdeći da upravljaju crnogorskom politikom. Njegova partija je kritikovala sve više prisustvo EU u crnogorskoj politici, dok lider GP URA Dritan Abazović nije htio biti dio „mirenja“ vlasti i DPS-a.

Na prijemu povodom Dana nezavisnosti, prisustvovali su brojni politički akteri, što može signalizovati da se sprema nešto značajno. Ipak, zabrinjavajuće je odsustvo javnosti u donošenju važnih odluka koje bi mogle imati dalekosežne posljedice za Crnu Goru.

Ostavka predsjedice parlamenta Jelene Borovinić Bojović stigla je nakon što je postalo jasno da vladajuća većina u Podgorici nema potrebnu podršku. Postavlja se pitanje da li će se raspisati vanredni lokalni izbori u Podgorici, uprkos ranijim dogovorima.

Ideja o prinudnoj upravi u Glavnom gradu mogla bi da izazove dodatne tenzije, jer se čini da vlast ima drugačije prioritete od onih koje javno ističe. Očigledno je da se u Crnoj Gori priprema redefinicija političkih odnosa, ali ostaje nejasno kako će to uticati na građane i budućnost evropskih integracija.