Krivokapiću prebacuju sluge demona zbog stavova o Pravoslavnoj crkvi

Lider DNP-a Milan Knežević pozvao je da se Zdravko Krivokapić isključi iz crkve, dok su iz Pokreta narodnog povjerenja (PNP) ocijenili da njegova izjava predstavlja "vrhunac političkog licemjerja i moralne nedosljednosti čovjeka koji je zahvaljujući upravo Srpskoj pravoslavnoj crkvi i podršci vjernog naroda Crne Gore došao na vlast".

Poruka bivšeg premijera Krivokapića da se mora vratiti Odluka iz 2006. godine, kojom je definisana Pravoslavna crkva u Crnoj Gori, izazvala je oštre kritike dijela političke javnosti. Njega nazivaju "slugom demona" i pozivaju na njegovo isključenje iz crkve. Krivokapić je tu poruku uputio u četvrtak nakon liturgije koju je održao Porfirije u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. On je tada, u objavi na platformi Iks, napisao kako ima brojne informacije o izboru patrijarha SPC i kako sada "imamo jasno svjedočanstvo o nečastivom djelovanju koje je projektovao Gospodar svih Srba". "Uvijek treba biti u istini i reći: Onaj koga nije izabrao Sveti Duh nije dostojan" - napisao je Krivokapić.

Knežević je potvrdio da se Krivokapić, od kada ga poznaje, drži stava da Crna Gora treba da dobije Pravoslavnu crkvu. "To je bio njegov stav i tokom kampanje i tokom pregovora o formiranju Vlade 2020. godine, a i kasnije kada je bio premijer" – saopštio je Knežević, dodajući da je Krivokapić "neskriveni crkveni separatista". On je ocijenio da bi, da je on izjavio što i Krivokapić, automatski bio isključen iz crkve. "Zato mislim da je logično da Krivokapić, koliko je danas, bude isključen iz crkve" - rekao je Knežević.

Lider DNP-a je optužio bivšeg premijera za pokušaj rušenja kanonskog jedinstva Srpske pravoslavne crkve. "On bi da pokuša da stvori neku univerzalnu evropsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, što je namjera koja traje duže i od koje se neće lako odustati" - zaključio je Knežević. Oštrije od Kneževića bili su u PNP-u, gdje su poručili da Krivokapićeva izjava predstavlja "vrhunac političkog licemjerja i moralne nedosljednosti". Dodaju da Krivokapić, koji je godinama govorio o vjeri, poštenju i sabornosti, danas brutalno udara na crkvu iz koje je crpio legitimitet.

"Kada neko sebi uzme pravo da tvrdi ko jeste, a ko nije izabran Duhom Svetim, onda to nije glas vjernika nego opasna mješavina političke sujete, lične frustracije i demonskog sluge" - navode iz PNP-a. Ističu i kako je posebno degutantno što Krivokapić pokušava da glumi moralnu vertikalu nakon što je iza sebe ostavio period političkog haosa, podjela i razočaranja. Podsjećaju da je Krivokapić u maju 2021. godine odbio da potpiše Temeljni ugovor sa SPC, a sada, kako navode, ima drugi plan. "Napadati patrijarha SPC nije hrabrost, već pokušaj jeftinog političkog marketinga čovjeka koji očigledno ne može da prihvati činjenicu da ga je narod odavno politički pročitao" - navode iz PNP-a.

Pobjeda je u prethodnom izdanju objavila da je odluku o uspostavljanju Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, donio Sveti arhijerejski sabor SPC 2006. godine, dok je ključnu ulogu imao mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. Prema toj odluci, Pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori činile su Mitropolija crnogorsko-primorska, Eparhija budimljansko-nikšićka, kao i dijelovi Mileševske i Zahumsko-hercegovačke eparhije. Odlukom je formiran i Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, čime je uspostavljeno jedinstvo Crkve i istorijski poredak. Međutim, nakon smrti mitropolita Amfilohija i izbora patrijarha Porfirija, došlo je do zaokreta. U maju 2021. godine, Sabor SPC je ukinuo Episkopski savjet, čime je praktično stavljen van snage model uspostavljen odlukom iz 2006. godine. Mitropolit Joanikije Mićović je tada saopštio da je Episkopski savjet ukinut jer nije bio predviđen Ustavom SPC, ali je potvrdio da sličan model koordinacije episkopa nastavlja da funkcioniše u Hrvatskoj.

Ukidanjem Episkopskog savjeta počelo je postepeno slabljenje posebnog položaja Mitropolije crnogorsko-primorske, koji je postojala tokom Amfilohijevog perioda. Kulminacija tog procesa uslijedila je nakon uspostavljanja još jednog mitropolita sa sjedištem u Crnoj Gori – mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija Ostojića, čime je dodatno umanjen nekadašnji centralni položaj Mitropolije crnogorsko-primorske.