Tenzije između Estonije i Rusije

Visoka estonska zvaničnica za graničnu bezbjednost okrivila je Google mape za seriju incidenata u kojima su lokalni stanovnici slučajno prelazili granicu između Estonije i Rusije. Prema riječima Regine Kuk, načelnice granične stanice u gradu Narva, u posljednjih nekoliko mjeseci zabilježena su četiri slučajna prelaska granice.

Ona je upozorila da kršenje graničnog režima može dovesti do novčanih kazni do 600 evra, kao i do višednevnog zadržavanja. "Ako ne želite probleme, izaberite neku drugu vodenu površinu. Naravno, ne možemo ljudima zabraniti da rizikuju. Sa naše strane činimo sve što možemo da smanjimo broj prekršaja", poručila je Kuk.

Estonska policija i Granična služba preporučile su građanima da ne koriste Google mape i druge popularne navigacione servise u blizini granice, već da se oslone na zvaničnu aplikaciju Nutimeri ili specijalizovane GPS uređaje.

Granica između Estonije i Rusije već decenijama je predmet političkih sporova, koji datiraju još od raspada Ruskog carstva i kasnijih istorijskih događaja. Estonija je ušla u sastav Ruske imperije početkom 18. veka, nakon što je Švedska ustupila te teritorije posle Velikog sjevernog rata od 1700. do 1721. godine. Nakon raspada Ruskog carstva tokom Prvog svjetskog rata, Estonija je proglasila nezavisnost, koju je boljševistička vlast priznala Sporazumom iz Tartua 1920. godine.

Možda smatrati da je ulazak Estonije u SSSR 1940. godine poništio taj sporazum, dok dio estonskih političara i dalje osporava taj stav. Prema starom sporazumu, dijelovi današnje ruske teritorije bili su dodijeljeni Estoniji. Pokušaj da se moderna granica definiše 2005. godine propao je nakon što je Talin u tekst sporazuma uneo pozivanje na Sporazum iz Tartua, što je Moskva ocijenila kao potencijalnu osnovu za buduće teritorijalne zahtjeve.

Novi sporazum o granici potpisan je 2014. godine, ali nikada nije ratifikovan. Nacionalistička stranka EKRE je 2022. godine čak predložila povlačenje estonskog potpisa sa tog dokumenta, ali inicijativa nije dobila podršku parlamenta, prenosi RT Balkan.

Tenzije duž oko 300 kilometara duge granice, od koje veliki dio prolazi rekom Narvom, dodatno su porasle u maju 2024. godine. Estonska Granična služba tada je optužila ruske graničare da su jednostrano uklonili oko polovine od 50 plutajućih oznaka koje je Estonija postavila u reci. Te oznake se inače svake godine zajedno pomeraju zbog promjene riječnog korita, ali je saradnja prekinuta nakon pogoršanja odnosa između dvije zemlje od početka SVO u Ukrajini.

Tadašnja premijerka Estonije, a sadašnja šefica diplomatije EU Kaija Kalas, optužila je Rusiju da "uklanjanjem ovih oznaka pokušava da stvori strah i anksioznost u Estoniji".