Održivost građanskog modela u Crnoj Gori: Izazovi i perspektive

Povodom 20. godišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore, postavlja se pitanje: može li se građanskom zvati zemlja u kojoj se, kako ističu analitičari, koncept građanske države ne ispunjava u praksi? U Ustavu iz 2007. godine, Crna Gora je opisivana kao građanska država, ali je stvarnost drugačija.

Stefan Đukić, analitičar, smatra da Crna Gora jeste građanska samo po Ustavu, dok su politička klasa i nevladin sektor zadovoljni onim što piše u prvom članu Ustava, bez stvarnog zalaganja za građanske vrijednosti. On naglašava da su građanske vrijednosti često prazni pojmovi u Crnoj Gori, a da je vlastita identifikacija građana veoma važna za razvoj demokratskih vrijednosti.

Rade Bojović, izvršni koordinator Građanske inicijative '21. maj', smatra da je građanski koncept održiv, uz podršku političke većine, iako se suočava s izazovima nacionalizma i identitetskih podjela. On tvrdi da je građansko društvo dovoljno osnaženo da podrži ovaj koncept, uprkos malignim stranačkim politikama.

Nikola Nikolić, pisac, naglašava da se insistiranjem na ekskluzivitetu nekog naroda može doći do šovinizma, a da demokratija kao sistem vladavine mora težiti širem društvenom konsenzusu. On upozorava na opasnost da se građanski model zamijeni drugim, ako se ne preduzmu konkretni koraci za njegovo unapređenje.

U kontekstu etnofederalizacije, analitičari se pitaju kako unaprijediti građanski model ili ga zamijeniti nekim drugim. Bojović predlaže da se etnički preduzetnici uklone s vlasti, dok Đukić naglašava potrebu za jasnim zalaganjem za građanske vrijednosti. U tom smislu, ustavni patriotizam se pojavljuje kao potencijalno rješenje koje bi moglo okupiti sve društveno-političke aktere u Crnoj Gori.