Gdje ne raste građansko, bujaće šovinizam: Održivost građanske države u Crnoj Gori

Crna Gora ne može biti građanska ako se na definisanju građanske države ne radi, ocjenjuje Stefan Đukić. Sa druge strane, Nikola Nikolić tvrdi da svako insistiranje na ekskluzivitetu vodi u šovinizam, naglašavajući da građanski koncept mora biti održiv.

Ova pitanja postavljaju se u kontekstu proslave 20. godišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore. Ustav iz 2007. godine definiše Crnu Goru kao građansku državu, ali se postavlja pitanje da li je to stvarno tako. Mnogi ističu da se građanske vrijednosti, kao što su demokratija i socijalna pravda, često ne primjenjuju u praksi.

Đukić upozorava da građanske vrijednosti u Crnoj Gori ostaju prazan pojam, dok Bojović ističe da građanski koncept ima podršku političke većine, uprkos pokušajima nacionalista da ga obeshrabre. On dodaje da je građansko društvo osnaženo i da je koncept građanske države još uvijek dominantan.

Nikolić smatra da bi demokratija trebala da se pomjeri ka širem društvenom konsenzusu. On naglašava da je neophodno da se građanski model unaprijedi kako bi se izbjegla etnofederalizacija, koja bi mogla dovesti do daljeg razdvajanja društva.

Rade Bojović predlaže da se etnički preduzetnici uklone s vlasti kako bi se omogućilo unapređenje građanskog koncepta. Đukić dodaje da je ključno da postoji stvarna posvećenost građanskim vrijednostima, kako bi se spriječila zamjena postojećeg sistema nekim drugim.

Profesor Ilija Vujačić ukazuje na važnost ustavnog patriotizma kao potencijalnog rješenja koje bi moglo okupiti sve društveno-političke aktere u Crnoj Gori, naglašavajući potrebu za inkluzivnim konceptom građanstva.