MANS: Opasan presedan Agencije za zaštitu ličnih podataka

Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLPiSPI) na primjeru imovine porodice bivšeg predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića, napravila je pravni presedan, pokušavajući da napravi razliku između imovine stečene kupovinom ili gradnjom, sa jedne strane, i imovine stečene nasljeđem, poklonom ili razmjenom, sa druge strane, smatrajući da potonja navodno pripada sferi privatnog i porodičnog života, saopšteno je iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

MANS je izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom pravnih stavova sadržanih u zapisniku Agencije, koji je sačinjen nakon nadzora pokrenutog po prijavi Aca Đukanovića zbog javnog objavljivanja podataka iz listova nepokretnosti koji se odnose na imovinu Aca Đukanovića. „Iako zapisnik u značajnom dijelu potvrđuje postojanje javnog interesa kada je riječ o raspravi o imovini lica povezanih sa nosiocima najviših državnih funkcija, posebno zabrinjava dio njegovih zaključaka kojim Agencija pokušava da pravi razliku između imovine stečene kupovinom ili gradnjom, sa jedne strane, i imovine stečene nasljeđem, poklonom ili razmjenom, sa druge strane“, ističe se.

Dodaje se da posebno zabrinjava mogućnost da ovakav pristup Agencije postane buduća praksa, jer bi to predstavljalo ozbiljan udar na istraživački rad medija i organizacija civilnog društva koje se bave otkrivanjem korupcije, sukoba interesa i nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera i sa njima povezanih lica. „Dosadašnje iskustvo MANS-a i njegovog Istraživačkog centra pokazuje da su upravo prenosi imovine unutar porodice, kroz nasljeđe, poklone, razmjene ili druge formalno-pravne aranžmane, veoma često korišćeni za prikrivanje stvarnog porijekla imovine, njenog stvarnog vlasnika ili njene realne tržišne vrijednosti“, navodi se.

MANS podsjeća da je kroz istraživanje imovine bivšeg operativca ANB-a Duška Golubovića, optuženog za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca i šverc, dokumentovao slučajeve u kojima su nekretnine i značajna finansijska sredstva prenošeni unutar porodice kroz poklone i međusobne transakcije između roditelja i djece. „Istraživanje je pokazalo da su članovi porodice jedni drugima poklanjali nekretnine, dok je u pojedinim slučajevima novac za kupovinu vrijedne imovine formalno dolazio od članova porodice koji nijesu imali poznate prihode koji bi opravdali takve transakcije“, dodaje se.

MANS ističe da se potencijalno koruptivni obrasci veoma često ne ogledaju samo kroz direktnu kupovinu imovine, već upravo kroz mrežu porodičnih, kumovskih i povezanih odnosa preko kojih se vrše prenosi imovine, novca ili drugih koristi. „Upravo analiza takvih imovinskih transformacija omogućava istraživačima, medijima i civilnom sektoru da identifikuju potencijalne obrasce prikrivanja stvarnog vlasništva, porijekla imovine, sukoba interesa i povezanosti između javnih funkcionera, članova njihovih porodica i poslovnih struktura koje su godinama bile predmet javnih kontroverzi“, navodi se.

Na kraju, MANS zaključuje da svako pravno tumačenje koje može proizvesti efekat zastrašivanja medija, istraživača i civilnog sektora mora biti predmet ozbiljne stručne i javne rasprave.