Afera Telekom ponovo oživjela: Pravda ili još jedno razvlačenje bez kraja?
Petnaest godina nakon eksplozije afere 'Telekom', procesi i dalje stagniraju. Hoće li ikada neko krivično odgovarati?

Petnaest godina nakon što je afera „Telekom“ eksplodirala kao jedan od najvećih korupcionaških skandala u modernoj Crnoj Gori, javnost se i dalje vrti u istom začaranom krugu — procesne zavrzlame, nadležnosti, zastare, vraćanja predmeta i beskrajna institucionalna prebacivanja odgovornosti. A suštinsko pitanje i dalje ostaje bez odgovora: hoće li ikada neko u Crnoj Gori krivično odgovarati za aferu koju su čak i američke institucije godinama tretirale kao ozbiljan slučaj korupcije?
Najnovija odluka Vrhovnog suda Crne Gore, kojom je odbačen zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva u predmetu „Telekom“, ponovo je vratila čitav slučaj u centar pažnje. Dok jedni tu odluku vide kao dokaz da predmet nije mrtav i da još postoji prostor za postupak, drugi u svemu prepoznaju nastavak višegodišnjeg institucionalnog lutanja. Zamjenik izvršnog direktora MANS Dejan Milovac upravo je tako i opisao čitav slučaj — kao simbol izbjegavanja da se do kraja rasvijetli jedna od najvećih korupcionaških aferi u novijoj istoriji države.
I zaista, malo koji predmet toliko dugo traje, a da javnost i dalje nema konačan odgovor šta se zapravo desilo. Podsjetimo, još 2011. godine američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) saopštila je da posjeduje dokaze o koruptivnim isplatama tokom privatizacije crnogorskog Telekoma. Godinu kasnije pojavljuju se i tvrdnje o fiktivnim konsultantskim ugovorima, ofšor firmama i sumnjama da je novac završavao kod ljudi bliskih samom vrhu tadašnje vlasti. Od tada je prošlo više od decenije.
Promešale su se vlade, pali su neki nekadašnji moćnici, DPS više nije vlast, ali afera „Telekom“ i dalje nema pravosnažan epilog. I upravo to je ono što najviše urušava povjerenje građana u institucije. Jer kada jedan predmet od tolikog javnog značaja godinama stoji zarobljen između procedura, zahtjeva, tumačenja i pravnih začkoljica, onda javnost logično počinje da vjeruje da je cilj upravo — da se nikada ne dođe do kraja. Posebno jer se ime Milo Đukanović i njegove porodice godinama provlači kroz čitav slučaj, što aferi daje daleko veću političku težinu od običnog korupcionaškog predmeta.
Sa druge strane, potpredsjednik Vlade Momo Koprivica sada tvrdi da su „otklonjene sve barijere“ za utvrđivanje istine i da je napravljen važan korak ka konačnom procesuiranju odgovornih. No, građani Crne Gore su se u međuvremenu naslušali velikih najava. Od „Koverte“, preko „Možure“, „Limene“, pa do „Telekoma“, javnost je godinama slušala o istorijskim procesima, obilju dokaza i „konačnom obračunu sa korupcijom“, dok su predmeti uglavnom završavali u beskrajnim procedurama.
Zato je možda ključno pitanje čitave afere upravo ovo: da li će „Telekom“ konačno postati prvi veliki slučaj u kom će crnogorsko pravosuđe pokazati da može procesuirati i politički najmoćnije ljude u državi? Ili će i ovaj predmet, kao mnogo puta do sada, ostati zarobljen u magli procedura, dok vrijeme polako radi ono što institucije godinama nijesu — briše odgovornost.
Komentari
Aksios: Postignut nacrt sporazuma, ali Tramp još nije dao konačno odobrenje
Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su dogovor o 60-odnevnom memorandumu o razumijevanju, ali konačno odobrenje još uvijek čeka na Donalda Trampa.
Povezani članci
Popularno u Politika
- Mandić pozvao funkcionere na sjednicu o budućnosti koalicije ZBCG
- Nimanbegu: Građanski koncept države nikada nije zaživio u punom zamahu
- Osmani: SAD spriječile "mnogo veći napad Srbije" nakon Banjske
- Miloš Medenica optužuje ministra Šaranovića i bezbjednosni sektor
- Zašto suzavac na Trgu nezavisnosti vjerovatno vodi pravo do BIA i Beograda
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






