Knežević: Priznanje Kosova je najcrnji datum u mom političkom životu!

Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije, rekao je da je priznanje Kosova najcrnji datum u njegovom političkom životu. U emisiji „Neispričano“, on je govorio o dubokim vezama Srbije i Crne Gore, koje su, kako tvrdi, vjekovima bile oslonac jedna drugoj.

Knežević je naglasio da je još kao teenager, sa nepunih 18 godina, bio svjestan da se u Crnoj Gori dešava galopirajući separatizam, predvođen Milom Đukanovićem. Tokom anti-birokratske revolucije, kako je naveo, Đukanović se postavio kao zaštitnik potlačenih Srba i Crnogoraca, koji su tražili zaštitu od terora.

On smatra da su politički potezi Đukanovića tokom devedesetih godina najavili promjene koje će oblikovati odnose između Srbije i Crne Gore. U to vrijeme, Đukanović je bio jedan od najistaknutijih Srba u regionu, govorio je protiv Hrvata, a kao član Savjeta za nacionalnu bezbjednost glasao je za odbranu Jugoslavije.

Nakon 5. oktobra, Knežević smatra da je započeo proces dezintegracije srpskog nacionalnog bića. U 2006. godini, Đukanović je, prema njegovim riječima, stvorio privatnu državu na osnovu antiserpskog narativa, uz veoma sumnjiv referendum, na kojem su pravo glasa imali svi osim Crnogoraca i Srba rođenih u Crnoj Gori.

Prema Kneževićevim riječima, nacionalna aviokompanija je dovela oko 10.000 ljudi iz inostranstva da glasaju na referendumu, koji je odlučen razlikom od oko 1.000 glasova. On je takođe naveo da su mnoge nepravilnosti dokumentovane u Bijeloj knjizi, koja je dostavljena tadašnjem predsjedniku Državne izborne komisije.

Knežević je istakao da je ponosan što je na referendumu glasao za zajedničku državu sa Srbijom. Međutim, smatra da se od 2006. godine desilo mnogo loših stvari, uključujući ukidanje srpskog jezika i promjene u državnim pravilima koje su otežale život mnogim ljudima.

On je ocijenio da su političke odluke nakon 2006. godine dovele do dubokih podjela i promjena u odnosima Crne Gore prema Srbiji i Kosovu. Od 2006. do 2020. godine, ni jedan Srbin nije mogao biti na najnižoj funkciji u državnoj upravi, što ukazuje na teške okolnosti u kojima su živjeli.

Knežević smatra da se priznanje Kosova ne bi desilo da je ostala zajednička država, ističući da je to bio dio plana međunarodne zajednice usmjerenog ka dezintegraciji. On smatra da je to najcrnji datum u svom političkom životu, izuzev porodičnih gubitaka.

Na kraju, Knežević je ukazao na to da je Zeta često ignorisana, a da se donose odluke koje otežavaju razvoj opštine, zbog čega su bili primorani da traže pomoć izvan institucija Crne Gore.