Porast nemira u Boliviji: Protesti protiv vlade eskalirali
U Boliviji su protesti protiv vlade dostigli kritičnu tačku, uzrokovane teškom ekonomskom krizom. Demonstranti traže promjene, a situacija se dodatno pogoršava.

U Boliviji su protesti protiv vlade eskalirali u prave nerede, usred teške ekonomske krize koja prijeti stabilnosti zemlje. Novinari sa lica mjesta izvještavaju o demonstrantima koji iznova koriste manje količine dinamita kako bi privukli pažnju na svoje zahtjeve. Magistralni putevi su već nedjeljama blokirani, a situacija se zaoštrava u administrativnoj prijestonici La Pazu, gdje su demonstranti upali u javne zgrade i podigli desetine barikada. Ove akcije dovode do zastoja u transportu hrane i goriva, a u nekim bolnicama je privremeno nestalo boca sa kiseonikom. Banke su preventivno zatvorene.
Ekonomisti upozoravaju da bi protesti mogli dodatno gurnuti zemlju u krizu, dok američki Stejt department nerede ocjenjuje kao 'pokušaj puča'. Politička pozadina ovih događaja je složena. Još prije izbora prošle jeseni, Bolivija se suočavala sa slabom ekonomskom situacijom, a nedostatak deviza bio je ključni problem. Nakon skoro 20 godina socijalizma pod predsjednicima Evom Moralesom i Luisom Arseom, došlo je do značajnih promjena na političkoj sceni. U drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio je Rodrigo Paz, koji je zagovarao modernizaciju bez pomoći spolja, dok su ekonomisti predviđali teško upravljanje zbog nedostatka koherentne političke baze.
Visok dug Bolivije, koji će do 2025. dostignuti 95% bruto domaćeg proizvoda, dodatno pogoršava situaciju. Pazova odluka o ukidanju subvencija za gorivo početkom godine dovela je do skoro udvostručenja cijena na pumpama, što je izazvalo inflaciju. Sindikati su odgovorili zahtjevima za povećanjem plata i vraćanjem subvencija. Raznovrsni savez seljaka, rudara, nastavnika i autohtonih grupa okupio se oko ovih zahtjeva. Iako je vlada popustila na neki način, tenzije su se povećale kada su demonstranti zatražili Pazovu ostavku.
U tom kontekstu, najveći sindikat COB pozvao je na masovne proteste, a državno tužilaštvo je izdalo nalog za hapšenje predsjednika COB-a Marija Argolja zbog terorizma i podsticanja na nasilje. Sjedinjene Države su stale iza vlade Paza, dok su EU i evropske ambasade pozvale strane u sukobu na dijalog. Ključno pitanje ostaje da li će Paz moći da ostane na vlasti i kako će se situacija dalje razvijati. Dugoročno, Bolivija mora riješiti osnovne ekonomske probleme kako bi stabilizovala situaciju. Njegova vlada već je dogovorila novi kredit sa Svjetskom bankom i pregovara sa Međunarodnim monetarnim fondom o dodatnim sredstvima, što će biti ključno za budućnost zemlje.
Komentari
Demokratski i republikanski senatori zahtijevaju hitno slanje vojne pomoći Ukrajini
Dvostranačka grupa američkih senatora zahtijeva hitno slanje 600 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini i baltičkim zemljama zbog kašnjenja Pentagona.

Povezani članci
Popularno u Politika
- Mandić pozvao funkcionere na sjednicu o budućnosti koalicije ZBCG
- Nimanbegu: Građanski koncept države nikada nije zaživio u punom zamahu
- Osmani: SAD spriječile "mnogo veći napad Srbije" nakon Banjske
- Miloš Medenica optužuje ministra Šaranovića i bezbjednosni sektor
- Zašto suzavac na Trgu nezavisnosti vjerovatno vodi pravo do BIA i Beograda
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.



