Poslije Trampa u Peking stiže i Putin: Kina u središtu globalne igre

Upravo nekoliko dana nakon što je ugostio Donalda Trampa, kineski predsjednik Si Đinping dočekuje ruskog lidera Vladimira Putina. Ovi sastanci naglašavaju rastuću ulogu Pekinga u podijeljenom geopolitičkom pejzažu.

Posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina ovoj sedmici, 19. i 20. maja, Kini i sastanak sa kolegom Sijem Đinpingom odvijaju se povodom obilježavanja 25. godišnjice rusko-kineskog Sporazuma o dobrosusjedstvu, prijateljstvu i saradnji iz 2001., piše DW. Ovaj tajming putovanja, samo nekoliko dana nakon državne posjete američkog predsjednika Donalda Trampa Pekingu, vrijedan je pažnje i ističe uticajnu poziciju Kine u geopolitičkom okruženju obilježenom rivalitetima velikih sila.

Na dnevnom redu samita Putin–Si očekuju se bilateralna ekonomska i trgovinska pitanja, kao i diskusije o međunarodnim i regionalnim poslovima. Usljed izolacije Moskve od Zapada zbog invazije na Ukrajinu, Kina je postala najveći trgovinski partner Rusije, isporučujući više od trećine njenog uvoza i kupujući više od četvrtine ruskog izvoza. Ipak, partnerstvo navodno ima i vojnu dimenziju, a Peking demantuje navode o vojnim isporukama iz Kine Rusiji.

Klaus Song sa Merkator instituta za kineske studije (MERICS) izjavio je da je trenutni geopolitički pejzaž postavio Peking u veoma povoljan položaj. Sjedinjenim Američkim Državama i Rusiji je potrebna Kina, ali na suprotne načine: Vašington traži strateškog rivala, dok Moskva želi partnera. Peking, međutim, ne mora birati između balansiranja odnosa sa SAD i distanciranja od tenzija između Rusije i Zapada.

Putinova posjeta mogla bi imati za cilj traženje uvjeravanja da napredak u kinesko-američkim odnosima neće ići na štetu Moskve. Takođe, pitanje ko bi mogao djelovati kao kredibilan posrednik ako Rusija traži kraj rata u Ukrajini postaje sve važnije. Nedavni signali ukazuju na to da Moskva možda osjeća zamor od rata, dok je Putin sugerisao da bi se konflikt mogao približiti kraju.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Putin se često sastajao sa Sijem. Za Peking ovaj odnos ostaje strateški prioritet, iako je ravnoteža moći asimetrična, jer se Rusija sada mnogo više oslanja na Kinu. Suočen sa pritiscima u Ukrajini, Putin zavisi od Kine na nekoliko načina, uključujući nastavak kineskog uvoza ruskih energenata.

Kina ne želi rat, jer to nije u njenom dugoročnom interesu. Stoga je malo vjerovatno da će Peking vršiti veliki uticaj u ratnim zonama. Peking bi pad režima u Iranu i Rusiji vidio kao negativan ishod, a oslabljena ili nestabilna Rusija predstavljala bi strateške rizike za Kinu.

Analitičari smatraju da bi previranja na Bliskom istoku mogla učiniti rusku energiju privlačnijom za Kinu. U 2025. godini, Rusija je činila skoro 18% kineskog uvoza nafte, dok su sankcije primorale Moskvu da preusmjeri izvoz ka istoku.

Song je opisao Kinu i Rusiju kao „par u istom krevetu sa različitim snovima”, ističući da su njihovi interesi usklađeni, ali ne i identični. Iako dnevni red sastanka nije jasan, mogu se očekivati znaci hlađenja odnosa. Moguće je potpisivanje sporazuma, ali takvi dogovori često su samo početak procesa.

Ne postoji takva stvar kao „partnerstvo bez ograničenja”, rekao je Song, osvrćući se na raniju retoriku o kinesko-ruskim odnosima. Kineski zvaničnici su od tada ublažavali tu izjavu, ukazujući da Rusija i dalje ima više da ponudi Kini.