EU signalizira da Crna Gora može postati njena naredna članica

Rat u Ukrajini vratio je proširenje na vrh agende Evropske unije (EU). Crna Gora je sljedeća na listi, ali Brisel traži reformske korake i ukidanje veta. Komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da je proširenje prioritet EU i da se mora ispuniti obećanje prema kandidatima.

Kao dokaz da EU prelazi s riječi na djela, Kos je navela formiranje radne grupe za izradu pristupnog ugovora s Crnom Gorom, prvi put nakon 17 godina. Strahinja Subotić, istraživač iz Beograda, ocijenio je da „nema jasnijeg signala da EU Crnu Goru vidi kao svoju narednu članicu“.

Međutim, unutar Unije postoje podjele. Neke države insistiraju na reformama unutar EU prije proširenja. Stiven Blokmans iz Centra za evropske političke studije (CEPS) ističe da je geopolitička potreba za proširenjem prepoznata među članicama, ali se debate o proširenju neodvojivo vezuju za rasprave o reformi EU.

Blokmans podsjeća da se Francuska tradicionalno protivi proširenju, insistirajući na reformi sistema upravljanja EU prije prijema novih članica, dok zemlje s istoka EU zalažu za ubrzano članstvo Ukrajine i Moldavije. S druge strane, pristalice proširenja Zapadnog Balkana smatraju da region dugo čeka na ulazak u EU.

U Briselu se raspravlja o održivosti tradicionalnog modela proširenja. Kos priznaje da EU koristi metodologiju iz prošlosti, te se predlaže „fazno pristupanje“ ili „postepena integracija“, gdje bi zemlje kandidati postepeno dobijale pristup politikama EU.

Međutim, kontroverzni predlozi, poput privremenog ograničavanja prava veta novih članica, naišli su na otpor. Subotić objašnjava da je cilj umiriti skeptične države članice, dok Blokmans smatra da bi takav mehanizam mogao biti ugrađen u pristupne ugovore.

Crna Gora, međutim, ne želi odlaganja. Analitičari smatraju da će biti posljednja država koja će ući u EU prema trenutnim pravilima. Oba analitičara vjeruju da bi pristupanje Crne Gore moglo poslužiti kao test za nove mehanizme proširenja.

Subotić očekuje jači nadzor nakon pristupa, posebno u vezi vladavine prava. Blokmans ističe da pristupni ugovor može postati šablon za buduća proširenja, dok se Brisel priprema za veći izazov u vezi s pristupom Ukrajine.